VIJESTI - ŠUMARSTVO

Održano predavanje za šumoposjednike u Vojniću

Održano predavanje za šumoposjednike u Vojniću

Dana 2. rujna 2014. u Vojniću u prostorijama kino dvorane Kulturnog centra održano je stručno predavanje za šumoposjednike. Teme su bile: "Javni poziv za podnošenje zahtjeva za financiranje radova održavanja šumskih i protupožarnih prometnica u šumama šumoposjednika za 2015. godinu", "Uzgojni radovi u šumama šumoposjednika" i "Upisnik šumoposjednika".

Predavanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Predavanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Tijekom mjeseca kolovoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji održana su dva predavanja za šumoposjednike. Dana 22. 08. 2014. održano je predavanje u selu Radošić, u etno-eko selu „Bik commerce“ obitelji Škopljanac. Teme predavanja su bile „Upisnik šumoposjednika“ i „Radovi na kršu u šumama šumoposjednika i ostvarivanje prava na subvencije“ s osvrtom na program gospodarenja „Lećevica-Kladnjice“.

Održano stručno predavanje u Veloj Luci

Dana 28. kolovoza 2014. u Veloj Luci na otoku Korčuli održano je stručno predavanje za šumoposjednike. Teme su bile „Upisnik šumoposjednika“ i „Radovi na kršu u privatnim šumama i ostvarivanje prava na subvencije“.

Protupožarne prometnice na kršu

Protupožarne prometnice na kršu

Područje sredozemnog dijela Hrvatske oduvijek je bilo ugroženo od šumskih požara, zbog klimatskih prilika ali i neodgovornog djelovanja čovjeka na okoliš. Požari su, uz nekontrolirane sječe, ispašu i brst, jedan od glavnih razloga nestajanja šuma na Mediteranu. Za 90 % požara krivac je čovjek. Razlozi izazivanja požara su različiti, slučajni i namjerni. Nepažnja stanovništva i turista čest su uzrok katastrofalnih požara, iako namjerno podmetnutih požara, bilo od psihički oboljelih osoba ili zbog interesa pojedinaca sve je više. Teško dokazivanje krivnje i male zakonske sankcije samo daju vjetar u leđa takvim pojedincima.

Prve plantaže Paulownie <i>(Paulownia spp.)</i> u Hrvatskoj

Prve plantaže Paulownie (Paulownia spp.) u Hrvatskoj

OPIS CARSKE PAULOVNIJE: Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud: Ova vrsta raste u Kini, Koreji i Japanu kao stablo. Raste u području umjerene klime. Listopadna je vrsta. Naraste do 25 m. Kora joj je u početku glatka, a kasnije izgleda bjelkasto prošarana. Spada u meku vrstu drveta. Cvate u travnju i svibnju. Cvjetovi su u obliku uspravne metlice. Bogati su nektarom i antioksidansima. Listovi su nasuprotni i krupni 15-25 cm. S donje strane listovi su pustenasti, a s gornje maljavi. Srčika izbojka je pretinjena. Plod je tobolac dugačak 3-4 cm koji se raspukne na 2 dijela. Sjemenke su dosta sitne i okriljene. Razmnožava se korijenovim reznicama i sjemenom. Odlikuje se brzim rastom, ali je jako osjetljiva na mraz. Može se uzgajati na nižim predjelima koji su topliji. Voli rastresita tla, a ne podnosi teška tla. Ne podnosi hladne sjeverne vjetrove. Ima korijenov sustav koji prodire duboko u tlo. Drvo je iznimno lagano, lako se obrađuje, ima dobra izolacijska i akustična svojstva. Ne podnosi kisela tla. Drvo kada se obori ima neugodan miris. Drugi naziv za ovu vrstu je i pustenasta paulovnija. Od ostalih vrsta iz ovog roda potrebno je spomenuti Paulowniu elongatu S.Y.Hu i Paulowniu fortunei (Seem.) Heml.

Održana radionica LAG-a iz područja šumarstva i ruralnog razvoja u Bisagu

Održana radionica LAG-a iz područja šumarstva i ruralnog razvoja u Bisagu

U srijedu 13. kolovoza 2014. održana je radionica iz područja šumarstva te mjera Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine, a sufinancirana je sredstvima pretpristupnog programa IPARD kroz mjeru 202. Radionica je održana u Lovačkom domu u Bisagu, Općina Breznica u organizaciji Udruge privatnih šumovlasnika "Graber" Novi Marof i LAG PRIZAG, a prisustvovalo je četrdesetak osoba iz civilnog, gospodarskog i javnog sektora.

Azijske strizibube (Zvjezdano nebo) <i>Anoplophora sp. </i>

Azijske strizibube (Zvjezdano nebo) Anoplophora sp.

Azijske strizibube, Anoplophora glabripennis, Motschulsky i Anoplophora chinensis, Forster, od prije par godina nova su prijetnja urbanom zelenilu, voćarskim kulturama, bonsai stablima ali i šumama Hrvatske. Ova dva, morfološki i biološki vrlo slična organizma unesena su u Europu i Ameriku prije petnaestak godina i od pojave do danas postali su veliki problem šumarskim i poljoprivrednim stručnjacima, krajobraznim arhitektima i ostalim strukama koje se bave drvenastim vrstama. U svijetu napadaju stotinjak vrsta listača.

Patogena gljiva Chalara fraxinea nova bolest na jasenu (Fraxinus spp.)

Nova gljivična bolest Chalara fraxinea (Kowalski, 2006) uzročnik kronične bolesti jasena često završava sušenjem domaćina, koja je u posljednjih desetak godina uzrokovala masovno odumiranje jasena (Fraxinus spp.) diljem Europe. Prvi puta je opisana 2006.g u Poljskoj. Prvi simptomi bolesti uočeni su tijekom 1990.-ih u Poljskoj i Litvi. Od uočenih prvih simptoma do danas, prisustvo gljive C. fraxinea utvrđeno je u sljedećim europskim zemljama: Poljska (Kowalski 2006), Litva (Lygisi dr. 2005), Austrija (Halmschlager i Kirisits 2008), Njemačka (Schumacher i dr. 2007), Švedska (Bakys i dr. 2009b), Finska (Rytkönen i dr. 2010), Norveška (Talgo i dr. 2009), Danska (Thomsen i dr. 2007), Češka (Jankovsky i dr. 2009), Slovačka (EPPO 2010), Slovenija (Ogris i dr. 2009), Švicarska (Engesser i dr. 2009), Francuska (Chandelier i dr. 2009, Ioos i dr. 2009), Mađarska (Szabó 2008) i Italija (Ogris i dr.2010). U Hrvatskoj je Chalara fraxinea prvi put utvrđena 2009. godine na stablima običnog jasena u Gorskom kotaru (Barić i Diminić 2010).

Pinija

Pinija

Pinija ili Pinj (Pinus pinea L.) je izrazito sredozemna vrsta, rasprostranjena duž cijele obale Sredozemlja, dijela sjeverne Afrike i Kanarskih otoka. Penje se i do 1000 m n.v. U Hrvatskoj sačuvane sastojine nalazimo na otoku Mljetu, na predjelu Saplunara. Pojedinačnih stabala ima i na drugim otocima pa se pretpostavlja da je njen areal u Hrvatskoj bio širi te se preklapao s arealom alepskog bora (stenomediteranska vegetacijska zona).

Subvencioniranje uzgojnih radova u šumarstvu pruža niz mogućnosti za sanaciju ledoloma

Subvencioniranje uzgojnih radova u šumarstvu pruža niz mogućnosti za sanaciju ledoloma

U slučaju ledoloma koji je ove zime pokosio šume Gorskog kotara, bilo kakva je pomoć više nego dobro došla malim šumopsjednicima. U većini površina koje su bile zahvaćene ovom pošasti nije ostalo pošteđeno mnogo stabala. Ono što nije do kraja polomljeno ili izvaljeno, slabo je prolistalo. Ili je ostalo malo lisnih grana ili su lisni pupovi napadnuti štetnicima.

Radovi na nasadima božićnih drvaca u srpnju i kolovozu

Radovi na nasadima božićnih drvaca u srpnju i kolovozu

U srpnju i kolovozu na božićnim drvcima se događa intenzivan rast vršnih izbojaka. Ti izbojci često prekomjerno izrastu u visinu. Naročito se to događa kod nasada koji su intenzivno prihranjivani. Kako biste dobili normalan izgled vašeg božićnog drvca, dužinu tih izbojaka je potrebno reducirati. Dužina izbojaka se reducira kada odrveni više od 80% izbojka.

Smrekine uši šiškarice

Smrekine uši šiškarice

Trenutno proizvođači božićnih drvaca na svojim smrekama mogu pronaći zelene šiške koje sliče ananasu ili malim češerima. Uzročnik su lisne uši: Sacchiphantes viridis, Sacchiphantes abietis, Adelges laricis i Adelges tardus. Drugi naziv za rod Sacchiphantes je i Chermes. Hrvatski naziv za Sacchiphantes viridis je zelena smrekova uš šiškarica, za Sacchiphantes abietis žuta smrekova uš šiškarica, za Adelges laricis rana smrekova uš šiškarica, a za Adelges tardus kasna smrekova uš šiškarica.

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr