Dani hrvatskog šumarstva

Dani hrvatskog šumarstva

Prema definiciji, šumarstvo predstavlja znanost, struku i umijeće gospodarenja i očuvanja šuma i šumskih staništa, odnosno čitavoga šumskog ekosustava s ciljem trajne dobrobiti društva, okoliša i gospodarstva.

 Funkcija šumarstva je briga o uravnoteženom i potrajnom gospodarenju šumama i drvnim zalihama, maksimalnim prinosima i optimalnom pomlađivanju uz trajnu stabilnost šumskih ekosustava. Ono što je važno napomenuti je da je potrebno istodobno voditi brigu o raznolikom životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu kako u prirodnim tako i u urbanim sredinama.

Obzirom da je broj stanovnika u svijetu u stalnom porastu samim time povećala se i potrošnja i iskorištavanje prirodnih resursa. Zbog straha od nestanka šuma i potrebe za racionalnim gospodarenjem tim resursom u Europi se u 18. stoljeću razvilo se šumarstvo kao organizirana struka i znanost. Prvi oblici organiziranog postupanja sa šumom zabilježeni su u rimskoj provinciji Galiji, gdje se spominju, prema Pliniju, uređene šume, takozvane sylvae caeduae.

 

U našim krajevima odnos čovjeka prema stablu i šumi pravno je reguliran već od XII. Stoljeća i to u statutima starih hrvatskih gradova i otoka: Ninskom 1103., Korčulanskom 1214., Splitskom 1240., Dubrovačkom 1272., Lastovskom 1310., Trogirskom 1322., Mljetskom 1345., Krčkom 1388. i drugima. Odredbe u njima uglavnom se odnose na sprječavanje šumokrađe i prevelikih sječa. (Anić, 2016.)

Međutim, šumarstvo kao znanost u Republici Hrvatskoj pojavljuje se u drugoj polovici 18. stoljeća. Tri vrlo važna događaja koja su obilježila nastanak šumarstva Hrvatske dogodila su se u razdoblju od 1764. do 1769. godine, a to su redom: prva inventura i kartiranje šuma (tijekom 1764. i 1765. godine obavljeni su kartiranje, inventura i opis velebitskih i kapelskih šuma nekadašnje Ličke, Otočke i Ogulinske pukovnije Vojne krajine), osnutak prvih šumarija (1765. Godine u Krasnu, Baškim Oštarijama I Petrovoj gori) i donošenje prvoga zakonskog akta o šumama (1769. Zakon o šumama).

U prvoj polovici XX. stoljeća pa sve do završetka Drugoga svjetskog rata hrvatsko šumarstvo bilo je vrlo aktivno. U tom su se razdoblju dogodile značajne promjene u razvoju visokog školstva te znanosti. Akademske godine 1908./1909. na Šumarskoj akademiji ustrojen je »geodetski tečaj za teoretsko i praktično obrazovanje geodeta«, što je bio početak visokoškolske nastave geodezije na Sveučilištu u Zagrebu. U drugoj polovici XX. stoljeća šumarska znanost doživljava svoj procvat jer su u tom su periodu osmišljene i u praksu uvedene nove metode uređivanja šuma.

U razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju za šumarstvo su bila ključna dva akta: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1983. godine od 4. prosinca 1990. godine i Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine. Spomenutim zakonom propisano je da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Radi obavljanja djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu osnovano je javno poduzeće u djelatnosti šumarstva Hrvatske šume p. o. Zagreb. Ustrojena je trorazinska organizacija šumarstva: 169 šumarija temeljne su ustrojbene jedinice u sklopu 16 uprava šuma koje čine drugu razinu, a iznad njih je na najvišoj razini direkcija šuma sa sjedištem u Zagrebu. (Anić, 2006.)

Šume Republike Hrvatske najznačajnije su i najrasprostranjenije prirodno bogatstvo kojim raspolažemo. Iz navedenog razloga važno je razvijati i njegovati šumarstvo kao struku i djelatnost koja šume stvara, oblikuje, njeguje, obnavlja, održava i štiti. Na taj način stvorit će se temelji koji će biti osnova dobrog i racionalnog gospodarenja šumskim ekosustavima. 

Pregleda li se kompletna povijest hrvatskog šumarstva od postanka pa sve do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju jasno se može vidjeti da je hrvatsko šumarstvo višestoljetno organizirana djelatnost te da kao takva pripada najdugovječnijim strukama u našim krajevima, a rezultat predanog rada, tradicije i znanja su upravo naše šume.

Petra Lulić, mag. ing. silv.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr