Prašume i šumski rezervati u Hrvatskoj

Prašume i šumski rezervati u Hrvatskoj

Prašuma predstavlja prirodnu šumu koja se oduvijek razvijala bez neposrednoga antropogenog utjecaja, odnosno isključivo pod utjecajem prirodnih čimbenika.

Postoje dva temeljna pristupa istraživanju prašuma:

  • anglosaksonski koji je karakterističan za Sjevernoameričke istraživače, a pripisuje im se istraživanje progala te dinamike pomlađivanja u njima
  • srednjoeuropski pristup čijoj školi pripadaju i hrvatski istraživači, a temelji se na strukturnom i funkcionalnom proučavanju silvigentskih ciklusa podijeljenih u određene faze razvoja.

 

Nakon posljednjeg ledenog doba prašume su činile 80% europskog kontinenta što prekriva gotovo dvostruko veću površinu na Zemlji nego danas. Tijekom prošlosti na mnoge se prašume različito antropogeno utjecalo. Povećanje populacije ljudi dovelo je i do povećanja potrebe ljudi za drvom, energijom i proizvodnjom hrane.  Iz navedenog razloga posječeno je, fragmentirano ili degradirano 2/3 svjetskih šuma. Danas ukupna površina prašuma u Europi iznosi 0,3 milijuna hektara odnosno 0,4% ukupne površine šuma (Parviainen 2005).

RASPROSTRANJENOST

Prašumski rezervati uglavnom su rasprostranjeni u nepristupačnim predjelima u pojasu borelanih i tropskih predjela. Jedna od najvećih prašuma na Svijetu je Amazonska prašuma koja se rasprostire na prostoru od šest milijuna kvadratnih kilometara te kao takva predstavlja najveću preostalu prašumu na Zemlji.

Prašumski rezervati na području Europe uglavnom su rasprostranjeni u nepristupačnim predjelima Dinarida, Karpata i Alpa, a zadnje procjene govore da se nalaze na površini od 0,3 milijuna ha ili 0,4% od ukupne površine šuma.

Zemlje sa najvećim udjelom prašuma u Europi su: Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija.

Slika 1. Površine prašuma u Svijetu prikazane su tamno zelenom bojom

PRAŠUME U HRVATSKOJ

Od 19. stoljeća veliki dio Dinarida bio je obrastao prašumama bukve i jele, a istovremeno su u Slavoniji rasle prostrane prašume hrasta lužnjaka.

Danas su u Hrvatskoj najočuvanije i najbrojnije prašume bukve i jele hrvatskih Dinarida, a u nizinskom području zaštićena je sekundarna prašuma hrasta lužnjaka i običnoga graba te poplavna šuma hrasta lužnjaka. Ukupna površina preostalih 12 prašuma iznosi 848,41 ha. Tim šumama trenutno se usmjereno gospodari, nerijetko su čak izuzete od gospodarenja, a poradi velikog značaja većina je uvrštena kao cilj očuvanja u ekološku mrežu Republike Hrvatske, dok velik dio također biti uvršten kao cilj očuvanja europske NATURA 2000 mreže.

Najpoznatija hrvatska prašuma je Čorkova uvala. Zaštićena je 1965. godine u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Prostire se na površini od 79,5 ha, na nadmorskoj visini od 860,00 do 1.028,00 m, unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera. Obuhvaća sve stadije razvoja iskonske šume s naglašenim optimalnim stadijem.

Slika 2. Čorkova uvala

Uz prašume se vežu i brojne legende kao što je npr. ona o Macuri, odnosno o prašumi Devčića tavani. Prema njoj ime Macura skraćenica je od Marija Curica odnosno imena djevojke koja je nekada u tim prašumama čuvala stoku i brala repušinu (Petasites albus) za prehranu svinja.

Nažalost, prašume koje pripadaju panonskom dijelu nedostupne su posjetiteljima jer su njihove površine još uvijek minirane. Obje prašume zaštićene su kategorijom posebnog rezervata šumske vegetacije.

Slika 3. Prašuma Prašnik

Petra Lulić, mag.ing.silv.

 

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr