Sastojine crne johe

Sastojine crne johe

Areal crne johe (Alnus glutinosa) obuhvaća široko područje Europe od Irske do zapadnog Sibira, te od Finske do sjeverne Afrike, što upućuje na širok raspon različitih stanišnih prilika.

Najveće površine šuma crne johe nalaze se na europskom dijelu Ruske federacije (717 tisuća ha), u Bjelorusiji (419 tisuća ha) i u Ukrajini (190 tisuća ha). U središnjoj Europi javlja se na poplavnim dijelovima aluvija i na manjim površinama aluvija prigorskih vodotoka.

Rasprostranjenost crne johe
(izvor: http://www.euforgen.org/)

U Hrvatskoj crnojohove šume rastu na približno 8 000 ha, a najvrijednije sastojine nalaze se u Podravini u okolici Đurđevca u gospodarskoj jedinici Đurđevačke nizinske šume. Tu pridolazi u čistim i mješovitim sastojinama na oko 2 000 ha.

Na tom području, unutar Posebnog rezervata šumske vegetacije „Crni Jarki“, u odjelu 93 a osnovana je trajna pokusna ploha br. 24 u okviru UNESCO programa „Čovjek i biosfera“. Ovu trajnu plohu od 1 ha uspostavili su znanstvenici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim ekološkim društvom.

Trajna pokusna ploha u Posebnom rezervatu šumske vegetacije Crni jarki (projekt: Čovjek i biosfera)
(foto: Martin Šimek)

Cilj trajne plohe su multidisciplinarna istraživanja, praćenje promjena u ekosustavu crne johe, stvaranje međunarodne baze podataka vezanih uz biološku raznolikost te komparativna istraživanja ekosustava Hrvatske. Veličina odsjeka u kojemu se nalazi trajna ploha je 12 ha i u njemu je zabranjena bilo kakva gospodarska aktivnost. Sastojine su poznate po prirodnom i raznovrsnom flornom sastavu, pravilnom i kvalitetnom uzrastu, pa su predmet brojnih stručnih ekskurzija hrvatskih i europskih šumara koji su jedinstveni u ocijeni da su takve sastojine velika rijetkost.

Stabla crne johe u Posebnom rezervatu šumske vegetacije Crni jarki
(foto: Martin Šimek)

U Hrvatskoj se uzgaja u čistim i mješovitim sastojinama, u visokom i niskom uzgojnom obliku. Prirodne čiste sastojine crne johe uspijevaju u barskom staništu, u uvjetima koji nisu povoljni za ostale vrste drveća nizinskog pojasa, pa ona u tom slučaju predstavlja glavnu vrstu drveća. Sukladno sukcesiji i te sastojine s vremenom postaju mješovite. Također se pojavljuje kao sporedna vrsta drveća u ostalim sastojinama nizinskog pojasa, s različitim udjelima u smjesi jasenovih i lužnjakovih sastojina. U sastojinama lužnjaka, posebice poplavnim, često popunjava mjesta gdje je sklop nadstojnih stabala hrasta razbijen uslijed sušenja hrasta i brijesta.

Crna joha je pionirska, brzorastuća i meliorativna vrsta drveća sa širokom primjenom u uzgajanju šuma, posebno u biološkoj sanaciji degradiranih terena, umjetnu obnovu poslije sušenja i propadanja, kod vjetroizvala, predsadnji i sl..

Neka biološka svojstva i ekološki zahtjevi crne johe

Vrsta

 

Ontogenetski

karakter vrste

Trajanje života

Postiže visinu

Krošnja čini zasjenu

Pomladak podnosi zasjenu

Osjetljivost na

Način zakorjenjivanja

god.

m

mraz

studen

suša

Crna joha

P

<150

<40

2

3

3

3

5

3

Ontogenetski karakter vrste:

P - pionirska

Djelovanje ekološkog čimbenika na vrstu:

0-izrazito malo

1-vrlo malo

2-malo

3-srednje

4-veliko

5-vrlo veliko

 

Način zakorjenjivanja:

3-čupav korjenski sustav

 

Crna joha živi u simbiozi s bakterijama iz porodice aktinomiceta (Aktinomyces alni Peklo) koje tvore crvenkaste kvržice na korijenju. One obogaćuju tlo vežući dušik iz zraka. Joha je poznata po sposobnosti fiksacije dušika zbog čega se često upotrebljava kao pionirska vrsta za remedijaciju tla u blizini ugljenokopa.

 

Crvenkaste kvržice na korijenju crne johe-bakterije iz porodice aktinomiceta
(foto: Martin Šimek)

Joha dolazi u područjima visokog ali periodičnog stupnja vlage. U slučaju stagnirajuće vode šume su kržljave, a tlo jošika džombasto. Zbog stagnirajuće površinske vode crna joha razvija posebne čunjaste pridanke oko kojih se skuplja mulj i stvara tlo, pa na taj način uspijeva vegetirati usprkos ležanju površinske vode, jer joj se dio korijenja nalazi iznad nivoa površinske vode.  

Čunjasti pridanak stabla crne johe
(foto: Martin Šimek)

Zbog svoje heliofilnosti u mješovitim sastojinama krošnja joj mora biti u dominantnoj ili nuzgrednoj etaži, a na boljim staništima može se uzgajati i u podstojnoj etaži. U tom slučaju nalazi se u sastojinama vrsta rijetke krošnje (poljski jasen, topola).

Prirodno pomlađivanje sastojina crne johe pod zastorom krošanja rijetka je pojava u današnjim stanišnim prilikama. Oplodne sječe ne daju zadovoljavajuće rezultate između ostaloga i zato što je joha pionirska i heliofilna vrsta drveća. Također, velika vlaga tla i sadržaj mineralnih tvari, posebno dušičnih spojeva, izazivaju bujan rast prizemnog rašća koje onemogućava opstanak ponika. Otvaranjem sklopa matične sastojine bujnost rasta prizemnog rašća se povećava.

Joha traži tipične uvijete koji su povoljni za sve pionirske vrste drveća poplavnog područja: gole, poplavne pomladne površine, obilje topline i svjetla, dovoljno vlage i stanište na kojem bujnost rasta prizemnog rašća ne ometa početak rasta johe. Uspješno se pomlađuje na golim pomladnim površinama te osvajanjem barskih staništa, napuštenih poljoprivrednih površina, zabarenih i degradiranih tala nakon sušenja hrasta lužnjaka, korita potoka, zabarenih rukavaca, livada, pašnjaka i sl.

 

Pomlađena površina (lijevo) te gola pomladna površina (desno) nakon sječe starih stabala crne johe na kojoj je potrebno izvršiti pomlađivanje
(foto: Martin Šimek)

Pomlađivanje sastojina crne johe obično se obavlja na goloj pomladnoj površini u obliku pruga, uz istovremenu sadnju sadnica u količini od 3 000 do 5 000 komada po hektaru koja je potrebna za kvalitetno pomlađivanje. Prije sječe potrebno je obaviti pripremu staništa uklanjajući prizemno rašće i grmlje. Za sadnju na terenu koriste se neškolovane jednogodišnje sadnice (oznaka 1+0), dvogodišnje (2+0) ili školovane sadnice (1+1).

 

Utrapljene sadnice crne johe koje čekaju sadnju
(foto: Martin Šimek)

Vegetativni način pomlađivanja je lakši od generativnog zbog jake i dugotrajne izbojne snage. Kod sječe starih stabala na sušim staništima panjevi trebaju biti niži dok na barskim staništima, na kojima dulje stagnira voda moraju biti nešto viši u odnosu na razinu vode u razdoblju kritičnome za pojavu i rast izbojaka. Uzgajanje johe u niskom uzgojnom obliku trebalo bi izbjegavati jer sastojinu dugoročno vodi do degradacije. Plješine koje su nastale nakon pomlađivanja treba popuniti sadnicama crne johe.

Martin Šimek mag.ing.silv.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr