Sakupljanje zaštićenih proljetnica

Sakupljanje zaštićenih proljetnica

Svake godine, pojavom prvih zraka sunca u rano proljeće, razveseli nas vidjeti poneki cvijet „ušuškan“ između snježnog pokrivača ili prošlogodišnjeg lišća.

Velik broj proljetnica većina ljudi dobro poznaje, ali malo njih zna da su one zaštićene ili pak strogo zaštićene. Danas je bitno poznavati propise vezane uz zaštitu i branje biljaka kako bi spriječili uništavanje prirode, a potom i kažnjavanje. Važno je znati da je zaštićene vrste moguće brati za osobne potrebe ili u komercijalne svrhe dok se strogo zaštićene vrste nikako ne smiju brati (osim u svrhu znanstvenog i stručnog istraživanja uz posebnu dozvolu Ministarstva). Za početak, treba razlikovati pojam branja biljaka u komercijalne svrhe i branja biljaka za osobne potrebe. Ono što mnogi zanemaruju je činjenica da je već i sama prodaja na tržnici komercijalno korištenje te da je za njega potrebno ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Prekršite li zakon na ovaj način, moguće su kazne do čak 30 000 kn za fizičke ili 200 000 kn za pravne osobe. Kada je riječ o proljetnicama, posebno je važno istaknuti kako je velik broj zaštićen ili strogo zaštićen, a nekoliko ćemo ovdje posebno izdvojiti:

1. Visibaba (Galanthus nivalis L.)- zaštićena vrsta

Mnogima prva asocijacija na proljetnice te svakako jedna od najranijih i najrasprostranjenijih proljetnica. Uglavnom nastanjuje listopadne, svijetle šume, ali dolazi i u mješovitim i vazdazelenim šumama te livadama. Često krasi i dvorišta u kojima proviruje ispod snježnog pokrivača. Branjem nadzemnih dijelova (cvjetova) ne oštećujemo biljku trajno, međutim visibaba je puno dugotrajnija i ljepša u svom prirodnom staništu. Obzirom da se uglavnom razmnožava dijeljenjem lukovica, treba izbjegavati njihovo uklanjanje (vađenje) iz prirode.

Slika 1. Visibaba (Galanthus nivalis L.)
https://en.wikipedia.org/wiki/Galanthus_nivalis

2. Drijemovac (Leucojum vernum L.)- zaštićena vrsta

Također poznat i pod nazivom zvončić, drijemovac je zbog visećeg cvijeta pomalo nalik visibabi, iako ih u prirodi nije teško razlikovati. Pogoduje mu vlažno tlo, pa stoga raste na livadama, te listopadnim i povremeno poplavljenim šumama. Bitno je znati da su svi njegovi dijelovi toksični, pogotovo lukovica pomoću koje se i razmnožava. Postoje dvije podvrste Leucojum vernum var. vernum – zelene mrlje na vrhu latica i Leucojum vernum var. carpathicum – žute mrlje na vrhu latica. Drijemovac se smatra vrlo značajnom vrstom za proizvodnju meda.

Slika 2. Drijemovac (Leucojum vernum L.)
http://www.plantarium.ru/page/image/id/1232.html

3. Mirisna ljubica (Viola odorata L.)- zaštićena vrsta

Ova grmolika proljetnica vrlo je ugodnog i intenzivnog mirisa. Osim ljubičaste može biti i crvenkaste ili bijele boje, a katkada ponovno cvate u jesen. Uglavnom voli sjenovita i vlažna staništa, no unatoč tome često ju pronalazimo u svjetlijim listopadnim šumama, među grmljem, uz putove i obale potoka i rijeka. Cvijet i listovi su jestivi, a čitava biljka se upotrebljava u  pripremi raznih ljekovitih pripravaka. Također je značajna medonosna vrsta.

Slika 3. Mirisna ljubica (Viola odorata L.)
https://www.99roots.com/en/plants/sweet-violet-queen-charlotte-p35293

4. Šumarice (Anemone ssp.)- zaštićen rod

Ove vrlo rasprostranjene proljetnice nalazimo na gotovo svim staništima, nizinskim i brdskim, a kako samo ime kaže rastu u šumi ili uz šume. Ponekad prekrivaju velike površine šumskog tla. Čitav rod šumarica je zaštićen, osim dvije vrste koje su strogo zaštićene (Anemone sylvestris L. i Anemone trifolia L.). Sve su šumarice otrovne, iako se sušenjem ili kuhanjem ta svojstva gube pa se upotrebljavaju u ljekovite svrhe. Najpoznatije vrste su bijela šumarica (Anemone nemorosa L.), žuta šumarica (Anemone ranunculoides L.) i vrtna šumarica (Anemone hortensis L.) koja se rasprostire duž obale i na otocima.

Slika 4. Velika šumarica (Anemone sylvestris L.)- strogo zaštićena vrsta
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Anemone_sylvestris_001.JPG

Slika 5. Trolisna šumarica (Anemone trifolia L.)- strogo zaštićena vrsta
http://www.wow.com/wiki/Anemone_trifolia

Slika 6. Bijela šumarica (Anemone nemorosa L.)
https://en.wikipedia.org/wiki/Anemone_nemorosa

Slika 7. Žuta šumarica (Anemone ranunculoides L.)
https://ivynettle.wordpress.com/2010/04/04/an-easter-walk/

Slika 8. Vrtna šumarica (Anemone hortensis L.)
https://inpn.mnhn.fr/espece/cd_nom/82623

5. Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L. ssp. macranthus)- strogo zaštićena vrsta

Za nas najznačajnija vrsta kukurijeka, drugim imenom crni kukurijek, jedan je od najranijih proljetnica. Često se pojavljuje u siječnju za vrijeme snijega i cvate do kraja ožujka. Ima specifičan oblik ploda u obliku velikih mjehura i strogo je zaštićen što znači da ga je zabranjeno brati. Pojavljuje se na polusjenovitim i vlažnim staništima u šumama i rubovima šuma. Cijeli rod kukurijeka je otrovan. Kod nas se također pojavljuje strogo zaštićena endemska vrsta crnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.) zelenih do tamnoljubičastih cvjetova.

Slika 9. Crni kukurijek (Helleborus niger L.)
http://www.edgewoodgardens.net

Slika 10. Crnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.)
http://www.jespersplanteskole.dk/julerose-helleborus-atrorubens

6. Pasji zub (Erythronium dens-canis L.)-zaštićena vrsta

U svakom pogledu neobična proljetnica, pozornost privlači pjegavim listovima i jarko ružičastom bojom. Raste u polusjeni listopadnih šuma na humusnim tlima, ali se uzgaja i kao ukrasna biljka. Listovi i lukovica su jestivi, no pošto je zaštićena preporučuje se u tu svrhu korisiti biljke iz uzgoja.

Slika 11. Pasji zub (Erythronium dens-canis L.)
http://www.wikiwand.com/fr/Dent_de_chien

7. Kockavica (Fritillaria meleagris L.)- strogo zaštićena vrsta

Vrlo upečatljiva izgleda, kockavica je naziv dobila po specifičnom kockastom uzorku na listovima ocvijeća. Otrovna je i njena staništa su mahom uništena pa je stoga strogo zaštićena. Raste uglavnom na vlažnim livadama, a rjeđe u svijetlim i otvorenim šumama.

Slika 12. Kockavica (Fritillaria meleagris L.)
http://flora.nhm-wien.ac.at/Seiten-Arten/Fritillaria-meleagris.htm

Iako mnogi proljetnice poistovjećuju s pojmom cvijeća, one predstavljaju mnogo više. Svima je već dobro poznato da čovjek, više nego itko drugi, bespovratno utječe na prirodu stoga je vrlo bitno informirati se prije bilo kakvih zahvata u prirodi. Važno je znati da, ukoliko već beremo biljke za vlastite potrebe, postoji ograničenje količine o kojemu građani trebaju voditi računa. Sakupljanjem za osobne potrebe smatra se sakupljanje do najviše 5 komada podzemnih dijelova, 2 kg stabljike, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova te 1 kg steljke pojedine biljne vrste, dnevno u svježem stanju (Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa). Ukoliko ikad primjetite nelegalnu prodaju zaštićenih biljaka, potrebno je takve radnje prijaviti Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode

Larisa Šakić, mag. ing. silv.

IZVORI:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_154_4197.html

http://www.sumari.hr/biblio/pdf/14037.pdf

http://www.plantea.com.hr/

http://www.dzzp.hr/

http://www.hpdbilogora.hr/index.php/ekoloska-sekcija/proljetno-cvijee

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr