Radovi sa sadnim materijalom nakon vađenja u šumskom rasadniku

Radovi sa sadnim materijalom nakon vađenja u šumskom rasadniku

Vađenje i klasiranje sadnica Nakon što se sadni materijal proizvede i izvadi, a prije nego što se stavi na tržište potrebno je obaviti određene radove u rasadniku.

Pod tim radovima podrazumijevamo vađenje, klasiranje i skladištenje sadnica (trapljenje ili skladištenje u hladnjači).

Sadnice prije upotrebe mogu biti presađene ili ne presađene. Biljke koje nisu bile presađene u rasadniku nazivamo sadnicama, a one koje su bile presađene i njegovane u rastilištu nazivamo presađenicama ili školovanim biljkama.

Rasadnici u kojima se proizvodnja zasniva na sjetvi sjemena imaju dva osnovna dijela: sijalište i rastilište. U sijalištu se sjeme sije i proizvode se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice koje se presađuju u rastilište. Presadnja u rastilište ima zadatak da se sadnice pripreme za sadnju na terenu. Presadnjom se dobiju sadnice s bogatijim i gušćim korijenom, te jačim i stabilnijim stabljikama. Takve su sadnice sposobne dobro podnijeti šok što ga dožive vađenjem korijena i sadnjom na terenu. Biljke u sijalištu provode jednu do dvije godine, dok u rastilištu mogu provesti i 10 godina, ovisno o vrsti drveća i cilju proizvodnje. Sadnice koje su provele u sijalištu 2, a u rastilištu 3 godine nose oznaku 2+3, a sadnice koje nisu školovane u rastilištu označavamo 1+0, 2+0… Dakle, pod školovanjem sadnica podrazumijevamo radnje kojima je cilj da se putem rasađivanja u rastilištu (sadilište) biljkama osigura veći prostor za razvoj, potakne grananje korijenovog sustava i poboljša odnos korijena prema nadzemnome dijelu biljke.

U šumskom rasadniku sadnice možemo vaditi ručno ili mehanizirano. Ručno vađenje sadnica je jednostavno, ispred reda se iskopa jarak dubok 25 - 30 cm, a zatim se zabode štihača u zemlju sa suprotne strane reda i busen sa sadnicama se prevaljuje u jarak. Mehanizirano vađenje se vrši vadilicom sadnica koja je nošena tj. prikopčana na traktor. Širina vadilice sadnica je jednaka širini gredice. Sastoji se od horizontalnog noža koji prodire u tlo i reže korijen sadnice. Sadnice bivaju prenesene na dno vadilice koje je pomično i pogonjeno je pomoću priključnog vratila. Na ovom dijelu vrši se otresanje tla sa sadnica. Dok se sadnice vade traktor mora biti u pužnoj brzini. Nakon vađenja sadnice se klasiraju jer nisu sve sadnice iste veličine i kvalitete.

Slika 1. Mehanizirano vađenje sadnica vadilicom

Klasiranje podrazumijeva postupak odvajanja sadnica po visini nadzemnog dijela, promjeru korjenova vrata i razvijenosti korjenova sustava (kriteriji nisu isti kod svih vrsta drveća sadnica). Klasiranje se obavlja po oblačnom vremenu ili u zasjeni kako bi se spriječilo da sunce i vjetar osuše korijen. Upotrebljive sadnice nakon klasiranja treba što prije posaditi, utrapiti ili uskladištiti u hladnjaču (najčešće kod velikih šumskih rasadnika) na temperaturu između 2 do 5 °C. Neupotrebljive (škart) sadnice se sadilicom presađuju u rastilište iz kojeg se nakon 2 godine, ako zadovoljavaju kriterije, presađuju na teren. To su sadnice gologa korijena (korijen sadnice nije u kontejneru ili nekom drugom supstratu) i one se pakiraju na više načina kada se vrši transport na teren. To se može raditi tako da se snop sadnica stavi u plastične vrećice, a zatim se više snopova stavi u kartonsku kutiju. Jako je bitno zaštititi sadnicu od isušivanja i zamrzavanja.

Slika 2. Sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uskladištene u hladnjači starosti 2+0

Slika 3. Vađenje i klasiranje sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)

Sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) klasiraju se u dvije klase. U I. klasu spadaju sadnice veće od 40 cm, a sadnice veličine od 30 - 40 cm u II. klasu. Najčešće se proizvode kao 1+0, 1+2, 2+0 i 2+2 (2+0 je standard), što znači da se vade iz sijališta kao dvogodišnje sadnice. Sadnice se vade iz sijališta u jesen po završetku vegetacije ili u proljeće prije njenog početka, tj. za vrijeme mirovanja vegetacije. Kriterij za klasiranje sadnica hrasta lužnjaka je visina nadzemnog dijela (od korijenovog vrata do vrha sadnice). Upotrebljivim sadnicama se prikraćuje korijen (vinogradarskim škarama) da bi se nakon presadnje razvio jači korjenov sustav. Osim korjenovog sustava režu se i postrani izbojci na stabljici tako da prilikom presađivanja sadnica izgleda poput šibe. Nakon toga, takve sadnice se pakiraju u buntove od 50 komada i spremne su za sadnju (ako ne, onda se utrape ili se stave u skladište u hladnjaču kao na sl.2.).

Slika 4. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u sijalištu

Sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) klasiraju se u I. i II. klasu. U I. klasu spadaju sadnice veće od 40 cm. Za sadnju na terenu upotrebljavaju se sadnice 1+0 ili 2+0. U nekim rasadnicima nakon vađenja sadnica 1+0 i 2+0 ostane velik broj malih sadnica visine ispod 25 cm pa se one prepikiraju i proizvode kao 2+1 i 1+1 te se time nadoknađuje manjak sadnica u mirovanju vegetacije. Sade se sve sadnice (pikiranci) do 10 cm. Sadnicama se nakon prve i druge godine podrezuju žile i sve se sadnice moraju očistiti od postranih grana kako bi se na terenu što bolje primile. Nakon vađenja pakiraju se u buntove (25 ili 50 komada), umoče se u mulj (da ostanu svježe) i takve se trape ili se čuvaju u hladnjači. Sadnice u trapu trebaju provesti što je manje moguće vremena, jer su tu najveći gubici.

Slika 5. Bunt sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl)

Sadnice crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u rasadnicima specijaliziranim za njihovu proizvodnju u starosti od 1 godine postižu visinu od 80 - 120 cm i prema tome sve spadaju u I. klasu, te se zbog takve veličine pakiraju u buntove od 25 komada. Za sadnju na terenu upotrebljavaju se sadnice 1+0, rjeđe 2+0. Sadnice crne johe (Alnus glutinosa (L) Gaertn) se ne podrezuju škarama. Najčešće se vrši uzgoj sadnica 1+0, 2+0, dok se uzgoj sadnica 1+1 i 2+1 vrši rjeđe.

Sadnice obične bukve (Fagus sylvatica L.) uzgajaju se presadnjom (prepikiranjem i školovanjem) te podrezivanjem korijena bez presadnje. Školuju se radi što bolje pripreme za sadnju na terenu, i to samo kvalitetne sadnice te je prije školovanja nužno klasirati sadnice, podrezati korijen i reducirati krošnjicu. Za sadnju na terenu upotrebljavaju se sadnice 1+0, 1+1, 1+2, 2+0, 2+2, 1+3, 3+0. Držanje sadnica tri godine u sijalištu (3+0) nije nužno osim slabih sadnica manjih visina.

Otprema sadnica

Kupcu se sadnice isporučuju na mjestu gdje su sadnice uskladištene (u trapu ili u hladnjači). Pred njime se vrši brojenje sadnica i utovar.

Šumoposjednici kojima se propisuju radovi sadnje savjetuju se sa savjetnicima Savjetodavne službe oko rasadnika u kojemu će preuzeti sadni materijal. Šumoposjednici koji će koristiti sredstva OKFŠ-a moraju kupiti deklarirani sadni materijal u registriranim rasadnicima. Svim kupcima šumoposjednicima koji u suradnji sa Savjetodavnom službom kupuju sadnice za sadnju (radovi biološke obnove šuma) savjetuje se da otvore nekoliko buntova sadnica i provjere da li odgovaraju klasi koju kupuju, da li odgovara visina, kvaliteta, imaju li dobro razvijen korjenov sustav, te da nema veliki udio škartnih sadnica. Prilikom preuzimanja sadnog materijala šumoposjednik obavezno mora preuzeti račun, popratnicu i deklaraciju o porijeklu sadnica. Deklaracija i račun dostavljaju se Savjetodavnoj službi te se na temelju njih vrši isplata propisanih financijskih sredstava OKFŠ-a.

Na području Koprivničko-križevačke županije šumski sadni materijal proizvodi se u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. i to u Koprivnici (rasadnik Močile), Kloštru Podravskom (rasadnik Limbuš), Drnju, Križevcima (rasadnik Župetnica) te u privatnom rasadniku Abies d.o.o. koji se nalazi u Bukovju Križevačkom.

Zvonimir Kovačić, dipl. ing. šum.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr