Pojava štetnih gusjenica na paulovniji

Pojava štetnih gusjenica na paulovniji

U zadnje vrijeme došlo je do povećanog interesa za paulovniju jer je to najbrže rastuće drvo za drvnu građu na svijetu.

Paulovnija se u Hrvatskoj mogla vidjeti samo kao ukrasna vrsta ali od prošle godine, radi dobrih svojstava, sve češće se uzgaja plantažno. Paulovnija raste od 5 do 9 metara na godinu, a na mjestu gdje je stabljika odrezana formira se nova pa tako  nema potrebe za podsađivanjem. Nakon svoje osme godine daje visokokvalitetno drvo koje je lagano za obradu i ima dobra izolacijska i akustična svojstva, a na svjetskim tržištima prodaje se skuplje nego drvo hrasta ili bukve. Koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola, ali i osigurava sirovinu za industriju drvne građe i prerade drveta, proizvodnju namještaja i farmaceutsku industriju. Paulovnija crpi i akumulira teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije, a listovi apsorbiraju 10 puta više emisije ugljikova dioksida nego druge vrste drveća. Sve te kvalitete čine paulovniju odličnom sirovinom za drvnu industriju, ali ima i nepoznanica o njoj. Ta vrsta ne pripada u naše klimatsko područje i ne zna se da li će joj odgovarati naša tla, kako će reagirati na naše štetnike i bolesti, te kako će podnijeti mrazeve u našim krajevima. Potrebna su istraživanja kako bi dobili odgovore na ova pitanja.

Pregledom plantaže paulovnija u Virovitičko-podravskoj županiji (18.09.2015.) uočene su štetne gusjenice i jedan odrasli oblik.

Slika 2. Štetne gusjenice na paulovniji

Slika 3. Odrasli oblik na paulovniji

Prema izgledu gusjenica i odraslog oblika vjerojatno se radi o žutoj kukuruznoj sovici (Heliothis armigera). Ona je izraziti polifag, najčešće oštećuje svilu i klip kukuruza, lišće duhana i vinove loze, te plodove paprike i rajčice. U Hrvatskoj često se hrani korovnom vrstom Abutilon theophrasti i ima sposobnost migracije na velike udaljenosti.  Osim topline vrsti pogoduje sušno vrijeme, a dulje razdoblje kiša jako ometa razvoj štetnika. Gusjenica može biti različitih boja, s tri uzdužne tamnije pruge koje narastu do 4 cm, a razvoj traje 18 do 30 dana.

Slika 4. i 5. Gusjenice različitih boja na paulovniji

Slika 6. i 7. Štete od gusjenica na paulovniji

Potreban je daljni redoviti pregled plantaže, u ovoj i u narednim godinama, kako štete ne bi bile još veće i kako bi se ustanovilo da li je pojava ovih štetnih gusjenica specifična samo za ovu godinu ili će one i dalje praviti štete na plantažama paulovnija.

Martina Nemet Jantol, mag. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr