Korištenje nitratnih soli u preradi mesa na OPG-u

Korištenje nitratnih soli u preradi mesa na OPG-u

Osim šljivovice, naši suhomesnati proizvodi su nešto po čemu nas najviše prepoznaju i cijene. Svaki kraj ima svoje recepture i one se prenose sa koljena na koljeno.

Hrvatska je poznata po kvalitetnim suhomesnatim proizvodima. Na cijeni su naši pršuti, kuleni, češnjovke, pancete i sl. U Europi nas prepoznaju po nekoliko vrhunskih proizvoda napravljenih za vlastite potrebe. Osim šljivovice, naši suhomesnati proizvodi su nešto po čemu nas najviše prepoznaju i cijene. Svaki kraj ima svoje recepture i one se prenose sa koljena na koljeno. Ti se recepti ne mijenjaju desetljećima, osim jednog dodatka. Umjesto obične kuhinjske soli (natrijev klorid) dodaju se nitratne soli (natrijev i kalijev nitrat) i to većinom zbog boje. Takvi proizvodi zadržavaju lijepu crvenu boju i svježi izgled.

Mesna industrija obvezna je koristiti natrijev i kalijev nitrat kao konzervans. Ne postoji niti jedan drugi spoj koji sigurno uništava spore Clostridium botulinum u procesuiranom mesu, a da se može koristiti u mesno-prerađivačkoj industriji. Bakterija Clostridium botulinum je prisutna svugdje u tlu. Izlučuje jak toksin – botulin, koji napada živčani sustav. U manjim količinama ne mora biti smrtonosan, no u samim početcima mesne industrije i mesnih konzervi bilo je velikih trovanja baš iz  konzervi, i to sa smrtnim završetkom. Natrijev nitrat i kalijev nitrat, poznati kao E 250 i E 249, u dopuštenim količinama nisu štetni po zdravlje. U mesnoj industriji se koriste i drugi konzervansi i aditivi zbog sprečavanja kvarenja, produljenja trajnosti, posebnog okusa, teksture i sl. To su fosfati i polifosfati, askorbinska kiselina, šećer i još mnogi drugi.


Nitratne soli u našim supermarketima

No, najveći problem su nitriti koji nastaju redukcijom nitrata u organizmu. U većim količinama nitriti su vrlo štetni. Akutno su toksični,  jer se vežu za hemoglobin i sprečavaju dotok kisika u stanice. Oni su jako oksidacijsko sredstvo i otuda njihova toksičnost. Jedan od razloga kojim nitriti mogu ugroziti ljudsko zdravlje je oksidacija hemoglobina u methemoglobin. Taj spoj ne može prenositi kisik pa je posljedica slična većem gubitku krvi ili trovanjem ugljičnim monoksidom. To je bolest poznata kao methemoglobinemija, ili bolest plavih beba.

Dugoročno, nitriti su vrlo štetni i zbog drugih razloga. Oksidacija baza nukleinskih kiselina je druga posljedica štetnosti. Pojednostavljeno rečeno, mijenjaju se baze u ribonukleinskim kiselinama i utječu na dezoksiribonukleinsku kiselinu. Zbog oksidacije baza mijenja se genetski kod prijenosa RNK na DNK i javlja se šteta koja se ne da popraviti. Stvaraju se drugi proteini u stanici koji nisu normalni. Posljedica je bujanje stanica koje nisu dio našeg organizma, a to su stanice karcinoma.

Rađena su mnoga istraživanja o količini nitrata i nitrita, i nitrozoamina (štetni spoj koji nastaje redukcijom nitrita) u našem organizmu. Rezultati tih istraživanja uključeni su u pravilnike o maksimalnim dozama koje se mogu koristiti u mesnoj industriji.  

Nisu samo mesne prerađevine izvor nitrata i nitrita koji dospijevaju u naš organizam. To je prije svega voda za piće. Također i lisnato zeleno povrće može biti izvor nitrata i vrlo štetnih nitrita. Zbrajanjem svih količina možemo u organizam unijeti veće količine od dozvoljenog.  

Europa je jako zagadila vodu dušičnim gnojivima u prošlom stoljeću industrijske poljoprivrede. Dušični spojevi se ne mogu vezati za adsorpcijski kompleks tla. Ukoliko ih biljka ne usvoji u kraćem vremenu, oni se cijede kroz tlo, kao kroz spužvu, i završavaju u podzemnim vodama. U to vrijeme se javlja problem kod vrlo male djecom i bolest je nazvana bolest plavih beba. Slijed toga je nitratna direktiva koju i naši poljoprivrednici moraju poštovati. A to je da se gnojovka i gnojnica, koje su pune dušičnih spojeva nastalih iz urina, ne smiju aplicirati u tlo, u vremenu kad vegetacija miruje. Također se inzistira na septičkim jamama od nepropusnog betona za organski gnoj na farmama. Međutim, Republika Hrvatska nema problema sa pitkom vodom i u njoj otopljenim dušičnim spojevima. To naša velika prednost u odnosu na Europu. U svim gradovima Lijepe Naše možete piti vodu iz slavine. No, voda iz bunara u blizini neadekvatnih propusnih gnojišta može imati nitratnih i nitritnih iona.

Zbog velikih štetnih posljedica koje izazivaju nitriti i ostali spojevi koji nastaju u našem organizmu redukcijom nitrita (nitrozamin), a ima ih u hrani i vodi za piće,  smatram da korištenje nitratnih soli u preradi mesa za vlastitu potrošnju nije nužno. Kuhinjska sol je sasvim dovoljan konzervans  kod prerade i sušenja  mesa.

Domaće meso za vlastite potrebe

Ponavljam, mesne industrije su dužne koristiti E 249 i E 250 jer im je zakon to naložio i drže se maksimalnih količina koje smiju koristiti. Po zakonu u Republici Hrvatskoj nitratne soli se moraju koristi samo kod salamurenja mesa. No, ukoliko koristite vlastitu sirovinu i oprobane recepte naših starih, i njih se pridržavate, onda budite sigurni da neće doći do kvarenja mesa, i ne daj bože, kojekakve zaraze (Clostridium botulinum).

Darija Marković, dipl.ing.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr