Gnojidba travnjaka

Gnojidba travnjaka

Rast svih organizama ograničen je količinom pristupačnih hranjiva. Biljke nisu izuzetak. Dakle za određeni, planirani rast i razvoj (prinos) treba osigurati odgovarajuću količinu biljnih hranjiva u tlu.

S travnjaka se onda, kao i svim drugim kulturnim biljkama, dio hranjiva odnosi u prinosu, što se nadomješta primjenom gnojiva. Zadaća gnojidbe travnjaka je da osigura dobivanje visokih i stabilnih prinosa najbolje kakvoće, te istodobno očuva, i po mogućnosti poveća plodnost tla. Vrlo značajno je naglasiti da travnjaci kao intenzivne proizvodne poljoprivredne površine dolaze na govedarskim opg-ima, proizvođačima mlijeka i mesa.

Prisutnost stoke na gospodarstvu neminovno rezultira i proizvodnjom - produkcijom određene količine organskog gnojiva.

U ne malom broju slučajeva radi se o organskom gnojivu u obliku zrele prave gnojovke, (smjesa svih krutih i tekućih ekstremenata domaćih životinja koji su odležali u spremnicima, jamama, 1-4 mjeseca), ili o organskom gnojivu u obliku krutog stajskog gnojiva.

Praktični aspekti efikasnosti gnojidbe travnjaka svode se na odabir gnojidbe koja je usklađena s tlom, usjevom, sustavom gospodarenja i klimom. U jednom takovom sustavu gospodarenja, moguće je osigurati kružno kretanje biljnih hranjiva, tlo-biljka-životinja-tlo.

Gnojovka omogućuje višestruku primjenu na travnjacima. Prije oranja kod zasnivanja travnjaka 40-50 m3/ha. U proljeće u godini korištenja travnjaka moguće je za prvi otkos izvesti dva-tri puta po 15 m3 gnojovke. Nakon prvih otkosa (1. i 2. otkosa) max. 15 m3 samo ako ima vlage.

Pri tome bitne količine biljnih hranjiva prolaze to kruženje višekratno, i time njihovo djelovanje dolazi češće do izražaja. Pogrešna su, dakako, shvaćanja koja su, čini se dominirala mnogo više ranije nego sada i prema kojima se može izostaviti gnojidba travnjaka organskim gnojivima, a proizvodnja temeljiti isključivo na primjeni mineralnih gnojiva. To bi pouzdano dovelo do postupnog pada prinosa, a ekonomski bi vrlo nepovoljno utjecalo na travnjačku i ukupnu govedarsku  proizvodnju.

Zaključno, glavni problem pred suvremenom gnojidbom travnjaka je: veća točnost u preporukama za gnojidbu u pogledu oblika, količine i vremena  primjene gnojiva. Dakle kod gnojidbe travnjaka je nužno odrediti potrebnu količinu odgovarajućeg gnojiva i primijeniti ga na odgovarajući način u pravo vrijeme.

Pri tome valja voditi računa da je 90% korijena trava u 0-5cm dubine tla, te da količina fiziološki aktivnih biljnih hranjiva u tlu diktira gnojidbu.

Gnojidba utječe na čitav niz bitnih faktora u travnjačkoj proizvodnji: prinos, kvalitetu, botanički sastav travnjaka, dužinu trajanja travnjaka itd.

Važni makroelementi u gnojidbi travnjaka su dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij.

Kod gnojidbe travnjaka valja imati nešto različitije pristupe za:

  1. Gnojidbu monokultura trava, (talijanski i engleski ljulj),
  2. Gnojidbu DTS-a, (udio djetelina oko 30-40%),
  3. Gnojidbu lucerne.

 

Nikola Gržan dipl.ing.agr.

 

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr