Zeleni zidovi

Zeleni zidovi

Zeleni zidovi stvaraju svoju mikroklimu. Također smanjuju stvaranje smoga i apsorbiraju teške metale iz atmosphere. Posljedica stvaranja živućih zidova je stvaranje zelenih prostora u gradovima, gdje je nemoguće izgraditi “normalnu” zelenu oazu.

Najjednostavnije rečeno, zeleni zid su živući zidovi, koje također zovemo biozidovi, vertikalni vrtovi ili zeleni zidovi. Zamislite stijenu: sintetičku podlogu koja služi kao potpora za koju se biljke “pridržavaju” i sustav navodnjavanja koji je posebno važan tijekom sušnih razdoblja. Jedan od najvažnijih koraka pri dizajniranju i izgradnji zelenog zida je odabir vrsta: važno je odabrati vrste koje rastu ravno, imaju bogat donji lisni pokrov, pošto ćemo ih vidjeti baš odozdo.

Za prve zelene zidove korištene su uglavnom tropske biljke, no sada je izbor puno veći. Uz pomoć različitog biljnog materijala na zidovima se stvaraju divni uzorci koji su pravi dokaz nove urbane umjetnosti. Zeleni zidovi na više načina pozitivno djeluju na grad i ljude: štite zgrade od vanjskih prirodnih pojava, ozelenjuju grad i u dijelovima gdje je horizontalno ozelenjivanje nemoguće zbog nedostatka prostora i u posljednje vrijeme koriste se čak i  za uzgoj povrća. Uslijed intenzivnog sunčevog zagrijavanja, goli zid se brže zagrijava, pa se samim time brzo zagrije i prostor unutar zgrade. Zeleni zidovi, gdje listovi gube vodu kroz evapotranspiraciju, snižavajući temperature okoliša i zgrade.

Zeleni zidovi stvaraju svoju mikroklimu. Također smanjuju stvaranje smoga i apsorbiraju teške metale iz atmosphere. U svakom slučaju, posljedica stvaranja živućih zidova je stvaranje zelenih prostora u gradovima, gdje je nemoguće izgraditi “normalnu” zelenu oazu. Zeleni zidovi relativno nov pojam u krajobraznoj arhitekturi, ali svakim danom koriste se u neku novu svrhu kao što je prekrivanje ružnih betonskih struktura uz autoceste i mostove, u bolnicama i oko njih za stvaranje prirodnije okoline, i dr.

Pošto većina nas nema niti vremena niti mogućnosti posaditi bilje preko cijelog pročelja zgrade ili obiteljske kuće, postoji jednostavniji, a jednako zanimljiv način kako obični betonski zid učiniti zanimljivijim, i živim. Dovoljan je kontejner za sadnice 0,5x0,5 m u koji ćete svaku biljku posaditi u poseban prostor (cca 45 sadnica) te popuniti zemljom. Kontejneri bi trebali ostati horizontalno postavljeni nekoliko mjeseci da bi se bilje dovoljno razvile i stvorile jako korijenje koje će ih zadržati u zemlji kada kontejner okrenemo vertikalno. Možemo posaditi nekoliko takvih kontejnera, ovisno o tome koliko mjesta imamo. Preporučljivo je posaditi biljke s minimalnim zahtjevima. Oko kontejnera mogu se izraditi okviri od prirodnih materijala ili kupiti već gotovi okviri kao za npr. slike. Zeleni zidovi ne koriste se samo izvana. Biljke su prirodni pročiščivaći zraka od zagađenja pa u unutarnjim prostorima smanjuju potreba za ventilacijom i filtracijom zraka (što opet znači i manju potrošnju energije).


Zdravka Dugandžić, mag.ing.agr.,
Podružnica Savjetodavne služne Zagrebačke županije, Jastrebarsko

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr