Lovor višnja

Lovor višnja

Lovor višnja (Prunus laurocerasus) je zimzeleni grm, koji se odlikuje zelenim, kožastim i sjajnim listovima. Sadi se kao ukrasni grm, pojedinačno ili u skupinama ili kao živa ograda u privatnim vrtovima i parkovima. Ova biljka je brzorastuća, za deset godina može doseći i do 5 m visine.

Cvjetovi su sitni, bijele boje, skupljeni u 15 cm dugi grozdasti cvat. Cvatu u travnju i svibnju.  Plodovi su okrugli, crne boje i pojavljuju se u jesen. Listovi ovog grma nalik su  listovima lovora, a plodovi  podsjećaju na višnje.  Zbog te dvije sličnosti je ova biljka dobila naziv lovor višnja.

Nije osjetljiva na položaj, odgovara joj i sunčano i sjenovito mjesto, ali ipak bolje uspijeva na sunčanom položaju. Odgovara joj vlažno i dobro drenirano tlo.  Dobro tolerira onečišćenje okoliša pa je prikladna za gradsku okolinu. Otporna je na niske temperature i dobro podnosi rezidbu, pa je stoga  dobar izbor za živu ogradu.  

Da bi lovor višnja formirala lijepu gustu živicu, najbolje ju je  saditi na razmak od 30 do 40 cm. Željena gustoća  živice postiže se orezivanjem mladih biljaka u širinu i u visinu, u ožujku i lipnju. Kada živica dosegne željenu visinu, njezin oblik održavat će se redovitom rezidbom dva puta godišnje, u svibnju poslije cvatnje i u rujnu. Zbog redovnog orezivanja, na formiranoj živici, neće se pojavljivati cvjetovi.

Ako lovor višnja raste pojedinačno kao ukrasni grm, potrebno je u rano proljeće prikratiti grane koje strše, jer one narušavaju oblik grma. Mlade grane, koje su bliže korijenu, skraćuju se za polovicu dužine, da bi se razgranalo podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina prorijedi se  središte grma kako bi se  prozračila unutrašnjost  i stvorio prostor za rast i razvoj novih mladih grana.

Razmnožava se najčešće reznicama, a one mogu biti zelene, poludrvenaste i drvenaste. Najbolji rezultati postižu se poludrvenastim reznicama. To su jednogodišnji  izboji  koji su pri vrhu još uvijek zeleni ,a pri bazi odrvenjeli. Poludrvenaste reznice uzimaju se od sredine ljeta do jeseni. Dužina reznica može biti od 7,5 do 15 cm. Najbolje ih je uzimati u jutarnjim satima, prije nego što nastupe visoke temperature. Važno ih je što prije staviti u supstrat, da se ne bi oštetile zbog visokih temperatura.  Kao supstrat može se koristiti mješavina treseta i riječnog pijeska ili gotov supstrat za ukorjenjivanje. Da bi se reznice bolje ukorijenile, preporuča se umočiti ih u praškasti hormon za ukorjenjivanje.  

I za kraj treba napomenuti da su svi dijelovi biljke otrovni. Njezinim trovanjem dolazi do povraćanja, lupanja srca, gušenja i smrti koja može nastupiti u roku jednog sata.

Autorica teksta: Marina Hadrović, mag. ing. agr.,
Podružnica Savjetodavne službe Zagrebačke županije, Sv. Ivan Zelina

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr