Jak napad dlakavih ružičara na aroniji

Proizvođači aronije, koja posljednjih godina postaje sve zastupljenija voćna vrsta u Hrvatskoj, već su se prošle godine u periodu cvatnje suočili s jakim napadom dlakavih ružičara (Epicometis hirta).
Dlakavi ružičar je kornjaš iz porodice listorožaca (Scarabaeidae) koji u pojedinim godinama i na pojedinim lokacijama može biti vrlo važan štetnik. Odrasli kukac je crne boje s vidljivim svijetlim točkicama na pokrilju, veličine 10 mm, obrasao brojnim bijelim ili žučkastim dlačicama. Hrani se cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučkova ne dolazi do zametanja plodova. Najradije napada vrste iz porodice Rosaceae među kojima su brojne voćne vrste (jabuka, kruška, višnja, trešnja, šljiva, jagoda i aronija), a značajne štete su u nekim godinama zabilježene i na uljanoj repici.
Ove su se godine, zbog tople zime, dlakavi ružičari pojavili nešto ranije te smo zbog njihove brojnosti na cvatućem maslačku u nasadima aronije već u ožujku naslutili da će ovogodišnji napad biti vrlo jak. Zanimljivo je da je napad ružčara ove godine počeo i prije otvaranja cvjetova aronije, još u fazi balona. Kornjaši u potpunosti izgrizaju cvjetne organe i šteta bi mogla biti vrlo velika.
Kemijsko suzbijanje dlakavih ružičara nije rješenje iz nekoliko razloga. U Hrvatskoj nema registriranih insekticida za tu namjenu, a dodatni problem čini što bi štetnika trebalo suzbijati u vrijeme cvatnje kad je prisutan na biljci (tijekom dana), a tada ne smijemo koristiti insekticide opasne za pčele. Osim toga, zbog dugih dlačica na pokrilju kukca smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida.
Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja nameće se masovni ulov dlakavih ružičara na vizulane mamce (plave posude s vodom) u koje možemo dodati i olfaktorni mamac – eterično ulje anisa. Ovakvi se mamci vrlo lako mogu pripremiti na gospodarstvu i jeftiniji su od kupljenih gotovih trapova. Plave posude s vodom i anisom potrebno je postaviti u voćnjak između redova međusobno udaljene oko 10 metara. Najveći ulovi dlakavih ružičara ostvaruje se sredinom dana kada su i najaktivniji. S obzirom da dnevni ulov može biti vrlo velik potrebno je redovito prazniti sadržaj posuda te ponovno uliti vodu s dodatkom anisa.
Posljednjih godina dostupni su i trapovi Csalomon VARb3 koji sadrže kemijski sintetiziran biljni atraktant i svijetloplavu ploču. Pogodni su za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Potrebno ih je objesiti u krošnju voćke, ali tako da plava ploča bude veći dio dana osunčana, a ne u hladu. Veći broj ovakvih trapova u voćnjaku (20-30 na hektar) može se koristiti i za masovni ulov čime se smanjuju štete od dlakavog ružičara.

dlakavi_ruzicar_11_4_.jpg

dlakavi_ruzicar1_11_4_.jpg

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica za biljno zdravstvo

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr