Aronija

Pripada u iznimno ljekovite i nadasve korisne biljke. Porijeklo aronije je s istoka Sjeverne Amerike. Tamo se uz Aronia melanocarpa (crnoplodna aronija), nalaze i Aronia arbutifolia (crvenolisna aronija) te Aronia prunifolia (ljubičasta aronija).

Stanište odakle dolazi je kiselo i vlažno, s 1000 – 1200 mm godišnjih padalina.

Aronija pripada familiji ruža (Rosacea). Po svome habitusu, aronija je listopadni grm.

aronija_18_9_1.jpg

Visine je 2 do 3 m i širine 2,5 m, karakteriziraju je lijepi bijeli cvjetovi koji su smješteni u kiticama. U našim klimatskim uvjetima (kontinentalna klima), cvate u zadnjoj dekadi mjeseca travnja. Cvate u prekrasnim bijelim cvjetovima, širokim oko 10 mm, skupljenim u grozdiće (10 – 15 cvjetova, a na vršnim dijelovima mladica do 30 cvjetova). Cvatnja traje oko 10-tak dana, svaki cvijet pojedinačno cvjeta oko tjedan dana. Oprašivači su uglavnom pčele, a po literaturi aronija se oprašuje  i putem vjetra (anemofilija).

aronij1_18_9.jpg

Listovi su ovalni, nazubljeni na svojim krajevima, različitih boja u fenofazama (u vegetaciji su tamnozeleni, dok u jesen dobivaju žarko crvenu boju). Plodovi su okrugli, ljubičasto-crvene boje. Plod je promjera od 6-14 mm i težine 1,0 -1,5 g. Plodovi dozrjevaju u kolovozu mjesecu, meso ploda je crvene boje sa slatko-kiselkastom i trpkom aromom (kupi usta pri konzumiranju). U plodovima nema koštice, a sjemenke su male (vrlo sitne). Aronija ima iznimno male zahtjeve za uzgoj. Može se uzgajati diljem lijepe naše domovine, počevši od otoka (Visa, Hvara, Brača pa sve do Gorskog kotara i Slavonije). Ako se uzme u obzir da aronija potječe s područja s atlanskom klimom, bolje uspjeva na staništima s visokom vlagom tla i zraka gdje je količina godišnjih padalina 500 – 600 mm. Jednako tako dobro uspjeva na tlima s višim razinama podzemnih voda, gdje druge voćne vrste, kao što su jabuka i višnja ne mogu uspjevati. Može se uzgajati na kamenitim tlima, s malo zemlje (prigorska regija i unutrašnjost Istre). Treba izbjegavati zbijena, vlažna tla. Zato što kasno cvate (zadnja dekada mjeseca travnja u kontinetalnom klimatu), mraz ne može naškoditi stabljici i cvjetu aronije. Po literaturi oštećenja od izmrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od – 23 oC početkom zime i – 30 oC sredinom zime.

Plodovi dozrijevaju od početka do sredine kolovoza. Dozrijevanje je ujednačeno, te nije potrebno više puta ići u berbu. To u mnogome smanjuje troškove berbe, (bere se ručno i strojno).

Prinosi se kreću od 8 do 12 t/ha, a trajnost nasada aronije je oko 20 godina.

Za uzgoj, aronija nije zahtjevna voćna vrsta u našim klimatskim uvjetima (kontinentalne klime), nema bolesti i štetočina. Prikladna je za ekološki uzgoj, ali je osjetljiva na sušu te je u ljetnom periodu potrebno navodnjavanje. Ako se primjenjuju sve agrotehničke mjere (uništavanje korova, navodnjavanje i rezidba na pomlađivanje grana), može dati 10 kg plodova po jednom grmu. 

Način sadnje:

  • Označiti mjesto sadnje (razmak u redu 1,5–2 m, a međuredno rastojanje 3,5–4 m),
  • Iskopati rupu dimenzija 0,5 m x 0,5 m,
  • Jednoj trećini izvađene zemlje dodati 1/3 zgorelog stajnjaka i 1/3 treseta, izmiješati i nagaziti oko sadnice,
  • Nakon toga dobro zaliti sa 8–10 l vode po sadnici.

aronija2_18_9.jpg

Ljiljana Bačvanski, dipl. ing. agr., poljoprivredna savjetnica

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr