Dioba i razmnožavanje gomolja dalija i rizoma kana i perunika

Dioba i razmnožavanje gomolja dalija i rizoma kana i perunika

Vrijeme je dijeljenja odnosno razmnožavanja gomoljastog bilja i cvjetnih kultura, koje imaju rizome ili podanke. Prvenstveno su to dalije, perunike i kane.

Podanci i gomolji su pohranjeni u zaštićenom prostoru u kojem nije bilo smrzavanja. Gomolje i podanke, koji se drže u sandučićima s pijeskom ili finom zemljom, vadi se iz sandučića i kontrolira se njihovo zdravstveno stanje. Pregledom se utvrđuje njihovo stanje i započinje se s dijeljenjem. Utvrdi li se da su, zbog topline, gomolji i rizomi počeli tjerati izdanke, stavlja ih se na svjetlo i prohladno mjesto, kako bi usporavanjem rasta očvrsnuli izdanci. Time se zaustavlja eventualno etioliranje, tj. izdužavanje izdanaka, a dobiva se kvalitetna i kompaktna biljka.

Dioba gomolja i rizoma obavlja se oštrim i dezinficiranim nožem, oprezno, kako se ne bi oštetio gomolj ili podanak. Kod dijeljenja gomolja treba obvezatno ostaviti najmanje jedan pup ili gotovo nevidljivi pup na korjenovom vratu, iz kojeg će kasnije izrasti nova raskošna biljka. Dakle, svaki gomolj mora imati dio korjenova vrata. Pri diobi podanaka kana i perunika postupak je nešto jednostavniji, jer su kod njih puno lakše uočljivi pupoljci na podancima, koji su poput malih roščića. Kod kana se najčešće ostavlja do tri pupoljka po rizomu. Tako se kod sadnje postiže gušći sklop gredice.

Razrezane i podijeljene, odnosno razmnožene gomolje i podanke, koji imaju velike rezove, najbolje je namočiti u ugljenu prašinu, čime se postiže brzo zarastanje rane. Iza obavljenog razmnožavanja, ako je vrijeme jako suho i nema dovoljno zračne vlage, moraju se povremeno orošavati i gomolji i podanci do sadnje, kako se ne bi presušili i tako propali. Orošavanje mora biti kontrolirano, kako ne bi došlo do pojave bolesti. Stoga je poželjno, radi dobrog zarašćivanja rana, ostaviti podanke i gomolje nekoliko dana, kako bi rane dobro zacijelile. Pri preranoj sadnji gomolja i podanaka s nezacijeljenim ranama, a u slučaju pojave jačih kiša, može doći do pojave gnjiloće i propadanja tek zasađenih biljaka, odnosno gomolja i podanaka. Obično se želi postići što ranija cvatnja. To se postiže sadnjom gomolja ili podanaka u odgovarajuće lonce, koji se stavljaju u svjetlu, toplu i primjereno ovlaženu prostoriju. Na taj način može se ubrzati cvatnja čak do mjesec dana ranije na određenim mikrolokacijama. No, pri sadnji na otvorenom mora se paziti da su prošle opasnosti od kasnih proljetnih mrazova, kako u kontinentalnom, tako i u priobalnom dijelu.

Pri sadnji gomoljastog cvijeća ili cvjetnica iz podanaka na otvoreno, treba biti oprezan kako se ne bi oštetile mlade, još nedovoljno čvrste žilice korjenova sustava, što može negativno utjecati na prijem i razvoj mladih biljaka.

Dubina sadnje mora biti prilagođena vrsti, kako bi mladi pupovi lagano mogli izviriti iz zemlje i nastaviti normalno rasti. Sadnju treba obaviti na bogatoj vrtnoj zemlji, jer se time stvaraju preduvjeti dobrog rasta i bogate cvatnje. Najbolje je pri sadnji uz svaki gomolj ili podanak postaviti maleni kolčić, kako bi znali gdje je što posađeno i kako slučajno ne bi oštetili mlade izbojke. Sadnja se uvijek radi u skupinama na gredicama, jer tada najviše dolaze do izražaja. Za visoke dalije obvezatno treba postaviti potpornje, kako se biljke ne bi lomile i tako bile upropaštene. Za razliku od kana i perunika, kojima se ne zakidaju vrhovi, kod dalija se to radi ako je maleni broj izbojaka po jednom gomolju. To se radi kad biljka naraste otprilike na veličinu od 40 cm. Tada se zakidaju (pinciraju) vrhovi biljke, što će pospješiti rast postranih izbojaka  i cvjetnicu učiniti  grmovitijom i bogatijom cvatovima te ljepšu izgledom.

Odmah nakon cvatnje, odnosno čim ocvjeta pojedini cvijet, ocvali cvjetovi se otkidaju, što sprječava stvaranje sjemena i tjera biljku na formiranje novih cvjetnih izbojaka. Time se postiže duža i obilnija cvatnja, što je u konačnici i osnovna želja, jer će na taj način vrt biti duže bogat cvjetnicama, a ako se uzgajaju za rez, tada će biti više cvjetnih grana. To ne vrijedi kod dalija, kana i perunika.

Tijekom ljeta redovno se održavaju zasađene cvjetnice pljevljenjem, zalijevanjem, prihranom i zakidanjem ocvalih cvjetova.

Željko Peran, mag. ing. agr.
viši stručni savjetnik za hortikulturu

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr