Bijela trulež korijena stabla maslina (Armillaria mellea)

Bijela trulež korijena stabla maslina (Armillaria mellea)

Gljiva Armillaria mellea spada u Carstvo: Fungi; Pododjel: Basidiomycota; Razred: Basidiomycetes; Red: Agaricales; Porodica: Strophariaceae; Rod: Armillaria.

Zasad je unutar Roda Armillaria  poznato i opisano više desetaka vrsta, od kojih su se mnoge u prošlosti svrstavale unutar vrste Armillaria mellea. Danas se u fitopatološkoj praksi srodne Armillaria  vrste često označavaju kao Armillaria mellea kompleks, uzročnik bolesti korijena, kako na brojnim šumarskim, tako i na drvenastim poljoprivrednim kulturama (sveukupno oko tisuću njih). Vrsta Armillaria mellea je svakako najčešće spominjana i opisana. Kada se uzme u obzir ukupna šteta koju može prouzročiti ova gljiva, s pravom se može smatrati jednim od najštetnijih biljnih patogena. Javlja se u dvije različite forme, kao akutna i kao kronična. Kod akutnoga oblika bolesti dolazi do nagloga sušenja pojedinih grana, pa i cijele biljke (slika 1.),

 
Slika 1. (snimio I. Šimičević)

dok se kod kronične forme bolest manifestira u vidu slaboga rasta, žućenja lišća, te njihovog prijevremenog opadanja (slika 2.).


Slika 2. (snimio I. Šimičević)

U konačnici također dolazi do kompletnog sušenja stabla.

Propadanje i sušenje napadnutih biljaka rezultat su prodora gljive u korijenov vrat, čime se prekida neometano kolanje vode i hranjiva. To se najčešće događa u vrućim  ljetnim mjesecima. Tkivo ispod kore na korijenovom vratu mekano je i vlažno, te prekriveno bijelim micelijem gljive (slika 3.), s karakterističnim mirisom na trulež.


Slika 3. (snimio I. Šimičević)

Zadnjih se godina ova bolest značajnije bilježi u maslinicima koji su podizani na krčevinama šumskih terena makije i hrasta, kao rezultat slabe pripreme terena kod podizanja nasada. Naime, umjesto podrivanja i rigolanja, te vađenja i odstranjivanje korijenja prethodne vegetacije, najčešće zbog financijskoga efekta, kopaju se samo sadne rupe.  Isto tako bi valjalo na takvim terenima nakon krčenja dvije do tri godine uzgajati ratarske kulture, jer u tom vremenu ostaci korijena istrunu. U protivnom nakon pet do deset godina korijenje dolazi u dodir s ostacima prethodne vegetacije, koja je zaražena s gljivama Armillaria kompleksa , te dolazi do propadanja i sušenja pojedinih stabala, pa i više njih u nizu. Također se isti simptomi javljaju u maslinicima na teškim terenima koji zadržavaju vodu, posebice ako se navodnjavaju.

Kako je razvidno mjere zaštite su uglavnom preventivnog karaktera. Međutim, u zadnje se vrijeme često primjenjuje i tehnika otkopavanja korjenova vrata (slika 4.) i to uglavnom na stablima s poznatim žarištima zaraze. Korijenov vrat se otkopa u proljeće i bude izložen toplini i suši kroz cijeli vegetacijski period, sve do jeseni. Na takav način najčešće izostaju veće štete već napadnutih stabala.


Slika 4. (snimio I. Šimičević)

Drugi vid zaštite protiv gljive Armillaria mellea svodi se na biološku zaštitu uporabom antagonističkih gljiva iz roda Trichoderma. Tako su danas na tržištu poznati različiti pripravci na osnovi ovih gljiva, koji mogu biti dobro i praktično rješenje na terenima gdje postoji veći rizik od ove bolesti.

 

Literatura:

Modul: Zaštita od bolesti i štetnika u voćarstvu – dio zaštita od bolesti

•Cvjetković, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet, str. 1-534.

•Jurković, D., Ćosić, J. (2003): Zaštita vinograda i voćnjaka od uzročnika bolesti. Veleučilište u Požegi. Skripta, str. 1-83.

•Kišpatić, J (1992): Bolesti voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet, str. 1-292.

•Ćosić, J., Jurković, D., Vrandečić, K. (2006): Praktikum iz fitopatologije. www.pfos.hr

 

Ivić D. (2017): Armillaria mellea na maslini i nove perspektive u zaštiti od truleži korijena. Glasilo biljne zaštite 4/2017.

Ivić D. (2017): Uzročnici sušenja masline. Tečaj zaštita bilja, Zagreb.

 

Ivan Šimičević, dipl. ing. agr.
Viši stručni savjetnik za zaštitu bilja

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr