Brzo sušenje masline (Xylella fastidiosa)

Brzo sušenje masline (<I>Xylella fastidiosa</i>)

Xylella fastidiosa (Wells et al.) jedna je od najopasnijih biljnih bakterija koja uzrokuje različite bolesiti sa ogromnim ekonomskim utjecajem na poljoprivredu.

Ova bakterija je u samo nekoliko godina u pokrajini Apugliji (na jugu Italije) uništila oko milijun stabala stoljetnih maslina. Bolest je zabilježena u dijelovima Francuske, Španjolskim otocima i Njemačkoj.

Domaćini

Na temelju znanstvene literature, približno je 300 vrsta biljaka širom svijeta osjetljivo na bakteriju, iako nisu sve ove biljke osjetljive na bolesti, a sve biljne vrste nisu podložne svim Xylella fastidiosa sojevima (pauca, multiplex, fastidiosa, sandyi). Bakterija identificirana u Italiji (Apulia) smatra se novom genetskom varijantom Xylella fastidiosa, soj pauca, dok je bakterija identificirana u Francuskoj (Korzika i Provence-Alpes-Côte d'Azur) soj multiplex. Kako smo već ranije spomenuli soj pauca u Italiji je prouzrokovao velike štete u na maslinama. Naglasak Europskog zakonodavstva stavljen je na sprječavanje daljnjeg širenja ovog štetnog organizma iz tog područja u druge dijelove Europske unije.

Za razliku od soja pauca, soj multipleks može preživjeti u hladnijim klimatskim područjima i utjecati na širok raspon domaćina, uključujući mnoga prirodna stabla poput lisnatog drveća. U oba slučaja, cijeli raspon biljaka domaćina još uvijek je nejasan i povećava se tijekom istraživanja.

Svakako treba spomenuti da je jedna od najzanačajnijih biljaka domaćina maslina, kod koje na osjetljivim kultivarima bolest redovito završava potpunim odumiranjem stabla.

U provedbenoj Odluci komisije u Prilogu I. naveden je popis bilja za koje se zna da je podložno europskim i izvaneuropskim izolatima navedenog organizma. Kako smo ranije spomenuli popis domaćina ovog štetnog organizma tijekom istraživanja konstantno se povećava te se redovito ažurira na stranicama Europske komisije.

Propisi

Europska komisija donijela Odluku Komisije (2015/789/EU) o mjerama za sprečavanje unošenja u Europsku uniju bakterije Xylella fastidiosa (Wells et al.) i širenja bakterije unutar Unije koja je nadopunjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/2417 оd 17. prosinca 2015. i Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/764 оd 12. svibnja 2016. godine. Objavljene Odluke izravno su primjenjive u svim državavama članicama i obvezujuće su.

Simptomi

Simptomi ove bolesti ovise o biljci domaćinu i o stupnju njene osjetljivosti. Teške zaraze u kombinaciji s osjetljivom biljkom domaćinom dovodi do potpunog odumiranja zaražene biljke.

Xylella fastidiosa razvija se isključivo u ksilemu biljke. Simptomi koje uzrokuje ova bakterija posljedica su blokade ksilema u kojem se razmnožava, čime se onemogućuje transport vode. Nakon zaraze, Xylella fastidiosa se unutar biljke širi u oba smjera, no zaraza domaćina gotovo nikada nije sistemična i bakterija nije ravnomjerno raspoređena unutar biljke.

Biljke domaćini bakterije Xylella fastidiosa mogu biti zaražene bez da pokazuju vidljive simptome.

Na maslini simptomi počinju promjenom boje i otpadanjem lišća, venućem i sušenjem vršnih mladica i izboja smještenih u gornjem dijelu krošnje, sušenjem i propadanjem mladica i grana te pojavom nekroza.

Tipični simptomi povezani sa zarazom ovom bakterijom, jesu uvrnuti listovi i rubna nekroza plojke i pojava blijeđenja glavne žile lista.

Rubne i vršne nekroze na lišću masline, Salento, Italija (snimio M. Bjeliš)

Rubna nekroza lista oleandera – specifični simptom prisustva X. fastidiosa, Salento, Italija (snimio D. Ivić)

Simptomi vršne nekroze na listu trešnje (Morelli, 2014.)

Prijenos i širenje

S obzirom da Republika Hrvatska pripada mediteranskom krugu država članica, a proizvodnja maslina ima važnu ulogu, posljedice pojave ove bolesti na maslinama i drugim vrstama mogle bi imati nesagledive posljedice.

Kako se radi se o karantenskoj bakteriji koja predstavlja veliki fitosanitarni rizik važno je pravovremeno otkrivanje zaraze ovom bakterijom kako bi se spriječilo njezino širenje. Posebno se mora paziti da biljke domaćine ovog štetnog organizma pri premještanju prati biljna putovnica koja je garancija da je bilje zdravo i da potječe iz područja za koje je poznato da se ne pojavljuje ovaj štetni organizam.

Dva su glavna puta prijenosa i širenja ove bolesti:

  • prirodno širenje - putem kukca-vektora sa zaraženih biljaka domaćina
  • trgovina premještanje zaraženg sadnog materijala u nezaražena područja

U prirodi, patogen se prenosi putem kukca-vektora sa zaraženih biljaka domaćina. Vrsta Philaenus spumarius L., livadna pjenuša, zasada je jedini eksperimentalno potvrđeni vektor Xylelle fastidiosa koji je prisutan u Republici Hrvatskoj. Iako se takvi insekti obično se kreću samo na kiratkim udaljenostima do 100 metara, mogu biti nošeni i na dalje udaljenosti putem vjetra.

Izvor: www.naturespot.org.uk

Vrste kukaca iz podreda Cicadomorpha smatraju se potencijalnim vektorima.

Rizik od širenja na veće udaljenosti svakako predstavlja trgovina sadnim materijalom. Zaražene biljke mogu biti izvor zaraze putem hranidbe kukca, koji tada može prenijeti prenijeti bakteriju drugim domaćinima. Postoji također i prijenos bakterija između susjednih biljaka putem korjenovog sustava (root grafts).

Mjere suzbijanja i spriječavanja širenja

Temeljne mjere zaštite od bolesti koje uzrokuje X. fastidiosa su proizvodnja nezaraženog sadnog materijala, suzbijanje vektora koji prenose bakteriju, uništavanje zaraženih biljki domaćina te selekcija i uzgoj otpornih ili tolerantnih sorata bilja.

U slučaju zaraze provode se vrlo stroge mjere zaštite. Sve biljke domaćini u polumjeru od 100 metara od zaražene biljke moraju biti uništene. U zaraženom području provode se i odgovarajuće mjere protiv vektora (kemijsko suzbijanje, uništavanje korova). Isto tako uspostavlja se sigurnosno područje i poduzimaju se sve druge mjere kojima bi se moglo doprinijeti iskorjenjivanju navedenog organizma.

Provedba ovih mjera ima veliki ekonomski utjecaj na poljoprivredu.

Na područjima gdje se bolest više ne može iskorijeniti, provode se mjere za spriječavanje širenja na nova područja.

Sukladno važećim propisima postroženi su uvjeti i za uvoz iz trećih zemalja. Od listopada 2014. godine bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, vrste Coffea podrijetlom iz Kostarike ili Hondurasa zabranjeno je unositi iz trećih zemalja, a za bilje sa popisa iz Priloga I Odluke navedeni su posebni zahtjevi. Ti zahtjevi su različiti za zemlje u kojima je utvrđena prisutnost bakterije i za zemlje u kojima nije utvrđena.

Zabranjeno je premještanje izvan demarkiranih područja i iz zaraženih područja u odgovarajuća sigurnosna područja bilje koje je barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa raslo na demarkiranom području. Premještanje bilja iz demarkiranog područja može se provesti ako je navedeno bilje raslo na mjestu gdje su ispunjeni određeni uvjeti propisani u Odluci.

Izvještavanje

Program posebnoga nadzora za ovaj štetni organizam na području Republike Hrvatske provodi se redovito od 2014. godine. Tijekom provođenja Programa posebnog nadzora u nije utvrđena prisutnost bakterije Xylella fastidiosa u Republici Hrvatskoj.

Iako dosadašnja istraživanja provedena na teritoriju Republike Hrvatske nisu potrvrdila prisutnost ovog štetnog organizma, postoji veliki rizik od zaraze ovom bakterijom obzirom na trgovinu i relativnu blizinu zaraženih područja.

Zbog velikog gospodarskog značenja naših maslinika, kao i očuvanja ukrasnog drvenastog bilja u parkovima i privatnim vrtovima, radi sprječavanja njihova propadanja u slučaju novog unošenja i širenja ove opasne bakterije, pozivamo na potreban dodatni oprez kada je u pitanju ovaj štetni organizam.

Stoga pozivamo javnost, svakog proizvođača, odnosno svaku osobu koja posumnja na zarazu ovom bakterijom da obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Upravu kvalitete hrane i fitosanitarne politike, Sektor fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Marijana Kelava, dipl. ing.
Dario Padro, dipl. ing.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr