Varooza – kontrola, suzbijanje, preventiva u 2016. godini

Varooza – kontrola, suzbijanje, preventiva u 2016. godini

Hrvatski pčelarski savez (HPS) već nekoliko godina bilježi porast broja pčelara u Republici Hrvatskoj (RH).

No, velik priljev novih pčelara ponekad može predstavaljati opasnost za razvoj odnosno opstojnost pčelarstva u RH. Posebice se to odnosi na pogreške pčelara-početnika u tehnologiji pčelarenja i/ili kontroli i suzbijanju bolesti pčela te u nepoznavanju smjernica o Dobroj pčelarskoj praksi. Svi ti čimbenici mogu dovesti do ugroženosti pčela na našim prostorima. Pri tome ne treba naglašavati važnost pčela u održavanju biocenoza kroz njihovu oprašivačku djelatnost. Tko to ne razumije, jednostavno ne razumije 60 milijuna godina evolucije. Naime, pčele se pojavljuju tijekom kasne krede u mezozoiku  i njihov razvoj, ali i utjecaj na razvoj cvijeća i ostalih kritosjemenjača je ogroman. Razumljivo da je održavanje pčelinjih zajednica u dobrom biološko-uzgojnom stanju glavni cilj svih pčelara. Međutim, stare i nove bolesti pčela te česte pogreške u tehnologiji i hranidbi uzrok su uginuća na pčelinjacima. Na području Europske unije (EU) zimski gubici pčela kreću se između 3,5 – 33 % ovisno o geografskom položaju i klimatskim uvjetima. Prosječni gubici pčelinjih zajednica unatrag nekoliko godina u RH iznose od 10 do 15 % i gotovo su identični gubicima koje prijavljuju europske kolege. Usporedno, američki pčelari koji imaju vrlo razvijeno pčelarstvo već šest godina uzastopno prijavljuju gubitke veće od 35 %. Valja naglasiti da su spomenuti gubici od 10 do 15 % među europskim pčelarima još uvijek tehnološki prihvatljivi, iako razum govori da bi postotak tih gubitaka trebao biti niži. Treba podsjetiti da uzroci uginuća mogu biti mnogostruki. Pronalazimo ih u sinergijskom djelovanju Varooze + „ X“. S time da pod čimbenikom X podrazumijevamo utjecaj pesticida/ virusa i ostalih bolesti pčela/ malo kvalitetnog peluda – bio-raznolikost ugrožena/ mnogo stresa – selidbe pčelinjih zajednica/ klimatske promjene/ čudnovato liječenje pčelinjih zajednica te loša pčelarska praksa. Poznato je da američka i europska gnjiloća, vapnenasto leglo, nozemoza te varooza uz sinergijsko djelovanje virusa ponajviše utječu na zdravstveno stanje pčelinjih zajednica. Stoga, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane RH u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Savjetodavnom službom svake godine objavljuje Program kontrole i suzbijanja varooze na području RH (dalje Program)  u svrhu:

  • Učinkovite kontrole i suzbijanja varooze provedbom tretiranja pčelinjih zajednica protiv varooze odobrenim veterinarsko-medicinskim proizvodom (VMP) u istom razdoblju na određenom području
  • Prikupljanja podataka o varoozi na pčelinjacima uključenim u provedbu Programa
  • Podizanja svijesti pčelara o dobroj pčelarskoj praksi na pčelinjaku.

U Programu je jasno naznačeno da se tretiranje varooze mora provesti najmanje jednom godišnje, prvi puta u ljetnom razdoblju (od 1. srpnja do 31. kolovoza) nakon vrcanja meda. S obzirom na veću količinu varoe u pčelinjim zajednicama preporuča se prvi tretman napraviti sredinom srpnja, odmah po vrcanju kestena, suncokreta te livadne paše. U ljetnom tretiranju za suzbijanje varooze na svim konvencionalnim pčelinjacima preporuča se upotreba jednog od odobrenih VMP-a s popisa odobrenih pri Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane. Za uporabu VMP-a za tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze pčelari moraju imati recept i uputu o načinu primjene VMP-a, izdane od strane ovlaštenog veterinara u skladu s važećim propisima. Važno je naglasiti da se pčelar mora pridržavati odredbi o načinu primjene i mjerama zaštite kako je navedeno u uputi proizvođača VMP-a te provoditi smjernice Dobre pčelarske prakse.

Ovisno o uporabljenom VMP-u, uputi ovlaštenog veterinara, te zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica, pčelar može provesti još jedno, tzv. drugo ljetno tretiranje pčelinjih zajednica koje se provodi nakon zadnjeg vrcanja meda i to tretiranje nije obvezno. Da bi se postigla očekivana učinkovitost kontrole i suzbijanja varooze, preporuča se provedba zimskog tretiranja u razdoblju od studenog do prosinca. Razumljivo da identična priča vrijedi i za tretiranje pčelinjih zajednica na ekološkim pčelinjacima, samo će tamo pčelar koristiti odobren VMP koji se može koristiti u ekološkoj proizvodnji.

Za praćenje učinkovitosti tretiranja pčelinjih zajednica protiv varooze u RH, pčelari su dužni voditi kontrolu pada varoa. Kontrola pada grinja V. destructor provodi se prije, tijekom i nakon prvog ljetnog tretiranja, na pet pčelinjih zajednica u pčelinjacima do 50, te na 10% pčelinjih zajednica u pčelinjacima većim od 50 pčelinjih zajednica.

1. Kontrolu prirodnog pada grinja V. destructor, potrebno je započeti sedam dana prije početka tretiranja pčelinjih zajednica VMP-om. Kontrolu prirodnog pada grinja V. destructor pčelar provodi pomoću testnih uložaka koji se stavljaju na podnicu košnica. Sedmi dan od postavljanja, testni ulošci se vade iz svih kontroliranih pčelinjih zajednica, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.

2. Prilikom stavljanja VMP-a, u košnice se postavljaju čisti testni ulošci, koji se pregledavaju dva puta za vrijeme tretiranja, 7. i 14. dan, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.

3. Prilikom vađenja iskorištenog VMP-a iz košnica, postavljaju se čisti testni ulošci, koji se vade za sedam dana, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.

No, unatrag godinu-dvije veći dio pčelara nije bio zadovoljan s VMP-om koji su primijenili u tretiranju varooze. Kako bi se izbjegle neželjene situacije u svezi lažno negativnog rezultata odnosno otklonile sumnje u djelotvornost primijenjenog VMP-a, autori Programa uvrstili su u Program važan dio koji govori da ukoliko prilikom kontrole pada grinja V. destructor, pad istih tijekom i poslije tretiranja nije vidljiv, pčelar mora u najkraćem mogućem roku isto prijaviti ovlaštenom veterinaru koji će uzeti uzorke pčela i dostaviti ih u službeni laboratorij na parazitološku pretragu. Ovlašteni veterinar uzima uzorak od približno 200 do 250 živih pčela po pčelinjoj zajednici iz plodišta najmanje 10 % pčelinjih zajednica po pčelinjaku. Pčele se uzimaju u čistu PVC vrećicu za zamrzavanje (volumena 2L). Uzorak pčela potrebno je nakon uzimanja pohraniti u zamrzivaču tijekom 12 sati te po isteku tog vremena poslati u službeni laboratorij uz popratni Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje propisan Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu na kojem se uz ostale podatke obavezno mora navesti naziv uporabljenog VMP-a. Službeni laboratorij dužan je uz izvješće o rezultatu pretrage izdati i preporuku o potrebi i načinu daljnjeg tretiranja pčelinjih zajednica. Valja podsjetiti da se troškovi veterinara podmiruju iz državnog proračuna.

No, pčelari diljem EU susreću se s velikim problemom u svezi broja VMP-a za tretiranje varooze. Naime, pčelari u pravilu imaju svega 3-5 VMP-a na raspolaganju. Usporedno u svinjogojstvu ima 426, a u kinologiji 592 VMP-a za liječenje svinja odnosno pasa. U RH je trenutno registrirano pet VMP-a za tretiranje varooze. Abecednim redom su to Apiguard /Apilife Var /Bayvarol /Check Mite+ i Thymovar. Također, pčelari često pitaju da li je amitraz registriran u RH odnosno u EU. Treba odgovoriti da je amitraz kao aktivna tvar registriran u sedam različitih proizvoda (Apivar/Apitraz/Varidol/ Apiwarol/Biovar/Varatraz i Avartin ) unutar određenih zemalja EU. No, amitraz trenutno nije registriran u RH i stoga nije dozvoljen za uporabu u pčelinjacima u RH. Osim VMP-a pčelari primjenjuju u zaštiti protiv varooze i organske kiseline (mravlja / mliječna/ oksalna) poštivajući pri tome upute o načinu primjene i zaštite od strane proizvođača.

Također, preporuča se provođenje biološko-uzgojnih mjera na pčelinjacima protiv varooze izrezivanjem trutovskog legla iako je učinkovitije postaviti okvir građevnjak i pustiti da matica zaleže trutovsko leglo. Nakon što je leglo poklopljeno, okvir građevnjak se izvadi, saće s leglom izreže i pretopi u vosak, a okvir građevnjak ponovno stavi u košnicu. Višestrukim ponavljanjem tog postupka, može se uništiti znatan broj grinja (od 50-90 %). Prikladan je za male i srednje velike pčelinjake. Također, kao biološki način suzbijanja varooze možemo koristimo metodu formiranja novih pomoćnih zajednica (nukleusa). Pomoćne zajednice se formiraju od 3 okvira poklopljenog legla i 2 okvira meda. Znanstveni izvori govore da se tako ukloni oko 35 % varoe iz osnovne zajednice. Nakon 10-ak dana takvi nukleusi se tretiraju nekom organskom kiselinom (primjerice mliječna ili oksalna), a osnovna zajednica može i dalje biti u proizvodnji meda i prvi puta se zaštititi od varooze  nakon zadnjeg vrcanja.

Problem s varoozom tijekom svibnja/lipnja 2016

Uz loše vremenske prilike u kontinentalnom dijelu RH (mraz koncem travnja koji je uništio određeni dio bagrema i amorfe te loše vrijeme pri cvatnji bagrema) i primorskom dijelu (loše vrijeme tijekom cvatnje kadulje/bagrema te najezda ptica pčelarica na pčelinjacima) određeni broj pčelara na području RH javlja tijekom svibnja i početkom lipnja o povećanoj prisutnosti varoe na pčelama. Uobičajeno se kaže da nije dobro ako je varoa vidljiva tijekom svibnja i lipnja na pčelama jer to znači da varoe ima mnogo više skrivene u leglu ili „nevidljive“ na pčelama što predstavlja veliku opasnost za opstojnost pčelinje zajednice. To nam govori da, ovisno o pašnoj situaciji, provedemo zaštitu znatno ranije nego što je predviđeno Programom. Razumljivo, ako je unos nektara intenzivan pričekati ćemo s tretmanom protiv varooze odmah nakon vrcanja. No, većina pčelara ima poteškoće utvrditi približan broj varoe unutar pčelinje zajednice te da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva brzi tretman. Treba podsjetiti da približan broj varoe u zajednici možemo utvrditi kontrolom prirodnog dnevnog pada, otklapanjem trutovskog legla, posipanjem šećera u prahu po pčelama i ispiranjem pčela. Također, treba naglasiti da se kritični broj varoe unutar pčelinje zajednice koji uzrokuju velike štete i slabljenje zajednice te ugrozu njezinog opstanak kreće oko 3000. Stoga se sa zaštitom protiv varooze mora započeti prije nego što bude 3000 varoe u zajednici.

Kontrola prirodnog dnevnog pada varoe

Kontrolu prirodnog dnevnog pada provodimo tako da brojimo otpale varoe na podnici u periodu kroz 7 dana i zatim dobiveni broj podijelimo sa sedam. Jedna varoa dnevno (period legla) na podnici govori nam da u pčelinjoj zajednici imamo različit broj varoe tijekom sezone od ožujka do rujna (Tablica 1 – množimo broj varoe s faktorom za određeni mjesec kako bi dobili približan broj varoe u zajednici). Primjerice, ako tijekom svibnja ili lipnja imamo prosječan prirodni dnevni pad varoe na podnici dvije (svibanj) odnosno 3,2 varoe (lipanj) još uvijek ne moramo provoditi zaštitu tijekom svibnja/lipnja jer je približan broj varoe unutar zajednice u svibnju oko 480 odnosno 960 u lipnju što normalna zajednica u odgovarajućem biološko-uzgojnom stanju još može podnijeti. No, to znači da ne smijemo čekati dugo sa zaštitom već odmah moramo krenuti s kontrolom i suzbijanjem varooze početkom ili sredinom srpnja nakon vrcanja meda jer se broj varoe dramatično povećava i predstavlja opasnost za opstanak pčelinje zajednice. Ako je pčelar tijekom svibnja/lipnja 2016.g. utvrdio više od 5 varoe dnevno na podnici preporuča se što brža zaštita protiv varooze nakon vrcanja meda.

Tablica 1

Mjesec

Prirodni dnevni pad

Faktor

Broj pronađene varoe na 100 otklopljenih trutovskih kukuljica

Približan broj varoe u zajednici

ožujak

1

120

10

120

travanja

1,5

180

10

240

svibanj

2

240

10

480

lipanj

3,2

300

20

960

srpanj

5,5

350

20

1920

kolovoz

10

400

20

3840

rujan

17

450

30

7680

 

Otklapanje trutovskog legla

Otklapanje trutovskog legla provodimo pčelarskom vilicom. Utvrđujemo odnos između otvorenih i invadiranih trutovskih kukuljica i dobiveni broj nam kazuje o postotku invadiranih trutovskih stanica. Preporuča se pregledati do 200 trutovskih kukuljica u fazi ružičastih očiju. Prema znanstvenim izvorima invadiranost od 5-10 % je blaga i ne treba provoditi raniji tretman. Međutim, ako tijekom svibnja/lipnja imamo više od 25 % invadiranih trutovskih stanica preporuča se što brža zaštita protiv varooze nakon vrcanja meda. Hrvatski izvori za Istru i Dalmaciju upućuju na obvezu tretiranja kada se utvrdi stupanj invadiranosti od 15 %.

Posipanje šećera u prahu po pčelama

Posipanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem, kao dijagnostička metoda, provodi se sve više na pčelinjacima. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla u plodištu. U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml (slika 1) stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći. Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi. Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe. Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe. Tablica 2 nam govori da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva raniju zaštitu protiv varooze nakon vrcanja meda.

Tablica 2

Mjesec

Broj varoe/

Nije potrebno provoditi raniju zaštitu

Broj varoe/ Potrebno provoditi raniju zaštitu

Broj varoe / Zajednica ugrožena / Potrebna što brža zaštita

svibanj/lipanj

manje od 4

4-20

više od 20

srpanj

manje od 5

5- 25

više od 25

kolovoz

manje od 10

10 - 25

više od 25

rujan

manje od 15

15 -25

više od 25

 

Slika 1 Z. Tomljanović: Posuda sa sitom za protresanje pčela

U konačnici treba naglasiti da pčelar treba aktivno provoditi kontrolu varoe tijekom pašne sezone. Pri tome postoje alati koje su predložili autori Programa ako se posumnja u učinkovitost određenog VMP-a. Također, treba provoditi određene api-tehničke radnje ako će nastavak sezone u svezi atmosferskih i pašnih prilika biti nezadovoljavajući (dugotrajno sušno/toplo ili hladno vrijeme uz kišu te izostaje unos nektara). Posebice se to odnosi na stimulativnu prehranu pčelinjih zajednica šećernom otopinom (omjer šećer: voda = 1:1) u večernjim satima u manjim obrocima od 200-300 ml dnevno ili stavljanjem šećerne/šećerno-peludne pogače. Također, molimo pčelare da izbjegavaju stavljanje meda u pogače ili/i otopine zbog opasnosti od širenja američke gnjiloće pčelinjeg legla. Pri davanju tekuće stimulativne prehrane voditi računa da se ne izazove grabež.

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.
zlatko.tomljanovic@savjetodavna.hr
viši stručni savjetnik za pčelarstvo

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr