Sjetva mrkve

Sjetva mrkve

Proizvodnja mrkve uglavnom se odvija na otvorenim i zaštićenim prostorima izravno sjetvom iz sjemena. Za sjetvu se najčešće koriste precizne pneumatske sijačice.

Slika 1. Polje mrkve na Vranskom polju (Foto: Lj. Peričić)

Sjetva se obavlja na dubini od 1,5 do 2 cm, ovisno o tipu tla. Tlo za uzgoj mrkve treba biti plodno, duboko, strukturno, humusno, pjeskovito, toplo i ocjedito. Kod uzgoja mrkve na teškom, zbijenom i plitkom tlu dobije se često račvast korijen, blijede boje, žilav i kao takav gubi na uporabnoj vrijednosti. Optimalan pH tla je 6,5 - 7. Kvaliteta tla ima najveći utjecaj na razvoj i rast pravilnog korijena. Vrlo važan čimbenik u proizvodnji mrkve je plodored. Zbog različitih bolesti i štetnika mrkva se ne bi trebala uzgajati na istoj površini barem 4-6 godina. Sve korjenasto povrće, pa tako i mrkva, dolazi nakon povrća za koje je tlo bilo u prethodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće.

Mrkva se kod nas može uzgajati u svim našim područjima. Valja odabrati sjeme poznatih hibrida, koji najbolje odgovaraju proizvodnim uvjetima i načinu korištenja. Prema dužini vegetacije razlikuju se: rani, srednje kasni i kasni hibridi. Tako npr. na području Vranskog polja dobre rezultate u prinosu ostvaruju sljedeći hibridi: PRESTO, NAPOLI, SOPRANO, BOLERO, NATUNA, MAESTRO i dr. Ako nije suviše hladno, uz prikladnu vlažnost tla, rani hibridi mogu se sijati od kraja veljače i u ožujku, a srednji i kasni hibridi siju se od svibnja do kraja lipnja. Kasni hibridi rastu duže vremena i daju veće prinose. Odabir hibrida obavlja se, u prvom redu, prema dospijeću mrkve odnosno dužini vegetacije, obliku mrkve, njezinoj otpornosti prema pojedinim bolestima te dužini korijena mrkve.

 Kod odabira sjemena prioritet treba dati piliranom sjemenu, jer je takvo sjeme glavni preduvjet za dobar raspored na sjetvenim pločama, a samim time postiže se i dobar raspored biljaka nakon sjetve. Danas se još u proizvodnji koristi i kalibrirano sjeme, koje također može osigurati preciznu sjetvu. Sjetvena norma ovisi o namjeni potrošnje.

Slike 2. i 3. Formiranje gredica i sjetva mrkve (Foto: Lj. Peričić)

Kod sjetve mrkve za svježu potrošnju (sjetva na gredice, slika 3.) sjetvena norma iznosi 1.800.000 sjemenki, uz razmak od 1,9 cm, a kod proizvodnje za industrijsku potrošnju  sjetvena norma je nešto manja, 1.100.000 sjemenki, uz razmak 3,1 cm. Cilj u proizvodnji industrijske mrkve je krupnoća korijena, zbog veće iskoristivosti u preradi. U povoljnim uvjetima sjeme niče za 8 do 15 dana. Kod ranije sjetve uvjeti su nepovoljniji pa nicanje traje 20 do 25 dana. Optimalna temperatura za nicanje mrkve je 18-20 ºC. Visoke temperature, uz nedostatak dovoljne vlažnosti tla, negativno djeluju na sklop i kasniji razvoj korijena. U mediteranskom području mrkva se može sijati od ranog proljeća do kasne jeseni.

Slike 4. i 5. Pokrivanje mrkve lutrasilom ili agril folijom (Foto: Lj. Peričić)

Kod sjetve mrkve, kad postoji opasnost od pojave mraza, preporučljivo je pokrivanje s lutrasilom ili agril folijom. Takvim načinom uzgoja omogućuje se proizvodnja i potrošnja tijekom cijele godine.

Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr