Zašto nema patlidžana

Zašto nema patlidžana

Paprika je pocrvenila, a patlidžana nema „ni za lijek“. Čula sam to ovih dana u obilasku povrćara, a i ovo: „Uz ponudu patlidžana više bi se prodalo paprike za ajvar. Ovako je kupci koriste samo za pečenje!“

Patlidžan je izrastao robustan i zdrav,a biljka nema ni ploda ni cvijeta. Pomno pregledavam mjesta gdje je ovo lijepo i zanimljivo povrće trebalo donijeti sjajne plodove. Sad se ne vide čak ni ostaci cvjetova. Na trećoj etaži se tek pojavljuju prekrasni veliki ljubičasti. Nema tragova šteta od grizućih insekata jer proizvođači o tome brinu i pravovremeno tretiraju ovu kulturu. Na jednom primjerku ipak uočavam: suhi maleni ostaci cvijeta! Patlidžanu su odumrli cvjetovi pa nije razvio plodove  -problem je u nepodnošljivim vanjskim uvjetima.

Opadanje cvjetova kod patlidžana i srodnika mu rajčice je obično povezano sa stresom. Previše vruće, previše hladno, previše suho,previše mokro, previše dušika, premalo hrane ili kombinacija tih uzroka dovodi do neuspješne oplodnje.

Cvjetovi patlidžana se suše i padaju bez ploda uslijed nedostatka vlage što je najčešći slučaj sada u uvjetima velikih vrućina i suše bez primjene navodnjavanja. Navodnjavanje mora biti obilno kako bi voda došla dublje i da brzo ne ispari. Tako se jača korijen i širi dublje u tlo i traži dostupnu vodu.

Cvijet patlidžana je dvospolan (cvijet ima i tučak i prašnike), patlidžan je samoplodna biljka i nije ovisna o insektima oprašivačima (oprašivanje pomaže vjetar). Problem nastaje u ovakvim vrlo vrućim, vrlo sušnim uvjetima uzgoja. U vrućini i temperaturama višim od 30°C polen sa prašnika se suši i ne može oploditi plodnicu tučka.

U našim proizvodnim uvjetima rješenje je vlaženje navodnjavanjem i rashlađivanje mikroraspršivačima radi izbjegavanja pojave bolesti za smanjivanje stresa i eventualno pospješivanje oprašivanja ručno (trešnja biljke) u kućnim vrtovima i na malim površinama.

U tehnologiji proizvodnje proizvođači bi trebali pristupiti rezidbi patlidžana. Formiranjem biljke tako da se uklone suvišne bočne „nerodne“grane poboljšala bi se proizvodnja jer bi se iskoristio potencijal rodnosti patlidžana. Uz bolje korištenje vode i hranjiva prorijeđeni patlidžan neprestano i ujednačeno donosi ljepše i zdravije plodove.

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr