Štetnici kasnih kupusnjača

Štetnici kasnih kupusnjača

U razdoblju od 1. do 23. srpnja bilježimo iznadprosječne temperature zraka, zabilježeno je 17 dana s maksimalnom temperaturom zraka u vrijednostima iznad 30°C. Izostanak oborina uz visoku temperaturu zraka pogoduje razvoju štetnika. U godinama kada su klimatske prilike u okvirima višegodišnjih prosjeka, na području Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije od štetnika najčešće dominiraju štetne gusjenice i kupusni buhači. U uvjetima nadprosječnih temperatura zraka u većim se populacijama javlja, uz već spomenute štetnike i trips.

Kupusni buhači (Phyllotreta nemorum, Ph. atra, Ph. nigripes, Ph. undulata)

Buhači se na kupusnjačama često javljaju u velikim populacijama, osobito za topla i suha vremena. Najveće štete prave na mladim biljkama. Kupusni buhači su mali kornjaši dugi 1,5-3 mm, ovisno o vrsti mogu biti sjajno crne, plave ili tamnozelene boje. Neke vrste buhača na pokrilju imaju žutu uzdužnu liniju.

Štete prave odrasli kukci izgrizajući sitne rupice na lišću. Napadaju sve vrste kupusnjača.

Buhači prezime kao odrasli oblici u tlu. Iz tla izlaze u rano proljeće te čine štete hraneći se na kupusnjačama. Ženke odlažu jaja u tlo. Tijekom ljeta javljaju se odrasli buhači koji mogu nanijeti štete tek posađenom kasnom kupusu. Buhači imaju jednu do dvije generacije godišnje.

Zaštita manjih površina, a ponajprije zaštita rasada, može se postići postavljanjem zaštitnih mreža koje sprečavaju ulaz štetnika („insect proof“).

Kemijsko suzbijanje provodi se kada je oštećeno više od 10 % lisne površine.


Slika 1. Kupusni buhač (foto: S.Slovic)


Slika 2. Kupusni buhači (foto: S.Slovic)

 

Kupusne stjenice (Euridema ventrale, Euridema oleracea, Nezara viridula)

Sve tri vrste stjenica čine štete sisanjem na listu, što se očituje u vidu bjeličastih točkica, koje kod jakog napada mogu prekriti cijelu površinu lista. Pojava ovih štetnika vrlo je opasna na mladim biljčicama, koje stjenice mogu u potpunosti uništiti.

Razlika između ove tri vrste je u boji i veličini  tijela. Crvena kupusna ciganka, kako samo ime govori, crvene je boje sa crnim pjegama, veličine 9-10 mm. Zelena kupusna ciganka  je zelenkaste boje sa bijeložutim pjegama i manjeg tijela 6-7mm, dok je smrdljiva zelena stjenica zelene boje i ispušta neugodan miris. Ove vrste odlažu jaja u većim skupinama (30-200 jajašaca) na donjoj strani lista. Ličinke imaju obično 5 razvojna stadija i izgledom su slične odraslim oblicima, ali ne lete.

Sve ove vrste prezimljavaju ispod raznih ostataka bilja ili u zatvorenom prostoru. U proljeće za toplijeg vremena izlijeću i počinju razvojni ciklus.

Vrlo su otporne na kontaktne insekticide, tako da je poželjno primjenjivati ne kemijske metode, primjerice postavljanje lovnih pojaseva.


Slika 3. Kupusna stjenica (foto: S.Slovic)


Slika 4. Jaja kupusne stjenice (foto: S.Slovic)

 

Štetne gusjenice na kupusnjačama

Na kupusnjačama značajne štete mogu raditi brojne vrste Lepidoptera (leptiri), tj. njihove gusjenice. Najčešće se javljaju gusjenice lisnih sovica, kupusnog moljca te gusjenice kupusnog bijelca i dr. Štete prave izgrizanjem lišća, što može dovesti do potpune defolijacije ili do nemogućnosti formiranja glavica. Osim direktnih šteta zbog izgrizanja lišća, štete nastaju i zbog izmeta što umanjuje tržnu vrijednost kupusnjača.

 

Lisne sovice (Kupusna sovica – Mamestra brassicae, sovica gama – Autographa gamma)

Leptiri lisnih sovica su smeđe boje, raspona krila 40 do 50 mm. Gusjenice su u početnim razvojnim stadijima zelene boje, a kasnije posmeđe. Narastu do 45 mm.

Osim kupusnjača, napadaju i druge vrste povrća.

Kupusna sovica prezimljuje kao kukuljica u tlu, a sovica gama može prezimiti u raznim razvojnim stadijima. Leptiri se najčešće roje u svibnju. Ženke odlažu jaja na kupusnjače ili drugo povrće. Razvoju jaja pogoduje visoka vlažnost unutar usjeva. Nakon ishrane lišćem tijekom lipnja, gusjenice se kukulje u tlu. U srpnju i kolovozu razvijaju se leptiri. Druga generacija gusjenica najveće štete na kupusnjačama radi tijekom kolovoza i rujna.


Slika 5. Ulov kupusnih sovica na feromonu (foto: J.Berić)

 

Kupusni moljac (Plutella xylostella/maculipennis)

Leptirić kupusnog moljca ima uža prednja krila sivkaste boje sa žućkastom valovitom prugom na zadnjem dijelu. Zadnja krila su mu obrasla dugim resicama. Raspon krila je 16 mm. Jaja su u početku žućkaste, a kasnije zelenkaste boje, ovalna oblika veličine oko 0,5 mm. Najčešće su odložena sa donje strane lista uz glavne žile kupusnjača i nekih korova. Gusjenice su zelenkaste boje sa tamnijom glavom, narastu do 12 mm i vrlo su živahne. Kukuljice su vretenastog oblika zapredene u kokon, veličine do 10 mm i lako uočljive.

Štetnik je svih kupusnjača no najviše preferira kupus i cvjetaču.

Kupusni moljac prezimljuje kao kukuljica na raznim mjestima, a može prezimiti i kao leptir. Prvi leptiri javljaju se tijekom travnja. Lete u sumrak, no za toplih dana prolaskom kroz  parcelu se uznemire, te lete do visine od 2 m i lako ih je uočiti. U kontinentalnim djelovnima ovaj štetnik može imati 3-4 generacije dok u mediteranskom dijelu do 4-6 generacije. Generacije se preklapaju, tako da na napadnutoj biljci tijekom vegetacije najčešće nalazimo sve razvojne stadije, osobito za toplog i sušnog vremena.

U početku štetu čine izgrizanjem parenhima između lisnih žila pa nastaju simptomi „prozorčića“, a kod kasnijih faza gusjenice izgrizu list pa nastaju rupe. Najveće štete su kod već formiranih glavica kupusa i cvjetače jer se ubušuju u glavice i onečiste ih izmetom.

Gusjenice kupusnog moljca mogu se zamijeniti sa mlađim stadijima gusjenice sovica, ali gusjenice sovica se zadržavaju ispod listova na dnu glavica, aktivne su noću i za razliku od gusjenica moljca imaju krupniji izmet.


Slika 6. Leptiri kupusnog moljca (foto: J.Berić)


Slika 7. Jaje kupusnog moljca (foto: J.Berić)


Slika 8. Kukuljica kupusnog moljca (foto: J.Berić)


Slika 9. Gusjenica kupusnog moljca (foto: S.Slovic)

 

Kupusari – kupusni bijelac - veliki kupusar (Pieris brassicae), mali kupusar (Pieris rapae)

Leptiri kupusara su bijele boje s tamnim uglovima i pjegama na prednjem paru krila. Raspon krila velikog kupusara je 60 mm, a malog 45 mm. Gusjenice velikog kupusara su žućkasto zelene boje s crnim pjegama, veličine do 50 mm. Gusjenice malog kupusara zelenkaste su boje sa žućkastom prugom i narastu do 30 mm. Budući da ženke jaja odlažu u gomilicama (30 do 40 jaja) napad gusjenica je neravnomjeran. Pri jakom napadu ostaju samo lisne žile.

Obje vrste prezimljavaju kao kukuljice na skrovitim mjestima. Leptiri se javljaju krajem travnja. Imaju dvije do tri generacije godišnje. Leptiri druge generacije javljaju se krajem lipnja i u srpnju.

Na smanjenje populacije štetnih gusjenica mogu utjecati agrotehničke mjere.

  • Zaoravanje ostataka nakon berbe – kukuljice se izbacuju na površinu tla i izmrzavaju tijekom zime
  • Plodored – u integriranoj proizvodnji uzgoj kupusnjača ograničen je na tri godine
  • Optimalno zalijevanje u nasadu – prekomjerna vlaga odgovara razvoju lisnih sovica
  • Suzbijanje korova – zakorovljeni usjevi privlače veći broj leptira

Za uspješno kemijsko suzbijanje štetnih gusjenica važno je redovito vizualno pregledavati usjeve i po mogućnosti koristiti feromonske mamke kojima pratimo pojavu i brojnost populacije leptira. Tretiranje je uspješnije ako se insekticidi primjenjuju kada su gusjenice u mlađim razvojnim stadijima. 

Pragovi štetnosti kupusnog moljca i kupusnog bijelca su različiti što ovisi o razvojnom stadiju biljke:

  • kotiledone: 20 % zaraženih biljaka
  • prije formiranja glavice: 30 % zaraženih biljaka
  • formiranje glavice: 15 % zaraženih biljaka
  • popunjavanje glavice: 5 % zaraženih glavica                                                                                                                      


Slika 10. Jaja kupusara (foto: S.Slovic)


Slika 11. Gusjenice velikog kupusara (foto: S.Slovic)

 

Duhanov trips (Thrips tabaci)

Duhanov trips je izrazito plifagna vrsta, javlja se na mnogim kulturama. Radi se o sitnim insektima čiji odrasli oblik ima veličinu tijela 1-1,2 mm, žute do žutosmeđe boje. Ličinke su prozirne do žute boje, prolaze kroz dva razvojna  stadija, a veličine su od 0,4 do 0,9 mm.

Štete čini na kupusu i kelju te nekim drugim vrstama iz porodice kupusnjča.

Štete čine sisanjem na listovima kupusa što dovodi do pojave kvržica nepravilnih oblika. Kvržice su u početku svjetlije, a kasnije potamne. Na napadnutim dijelovima biljke naseljavaju se saprofitske gljive pa kupus gubi tržišnu vrijednost.

Ovaj štetnik najčešće prezimljava kao odrasli oblik na korovskim vrstama ili na površini zemlje. Razvoju ovog štetnika odgovaraju visoke temperature zraka i niža relativna vlažnost zraka, stoga se više javlja u sušnim godinama kada može imati vrlo velik broj generacija (do 16 generacija).

Pojavu štetnika treba pratiti postavljanjem plavih ljepljivih ploča. Kao preventivnu mjeru zaštite potrebno je izbjegavati uzgoj kupusnjača u blizini usjeva poriluka i luka te suzbijati korove, koji su također domaćini ovog štetnika.


Slika 12. Duhanov trips (foto: J.Berić)

 

Kupusna lisna uš (Brevicoryne brassicae)

Ova vrsta lisnih ušiju je sivozelene boje i prekrivena je voštanom prevlakom pepeljaste boje. Štete čini na kupusu i kelju te nekim drugim vrstama iz porodice kupusnjča.

Štete radi sisanjem na listu što dovodi do deformacije i kovrčanja lista koji se može i osušiti. U početku se nalaze na licu, a kasnije i na naličju lista. Prisutnost lisnih uši na kupusnjačama umanjuje tržišnu vrijednost.

Prezimljava u stadiju jaja na biljkama iz porodice krstašica. Koncem svibnja javljaju se krilati oblici koji naseljavaju biljke. Može imati velik broj generacija. Pojava štetnika će biti veća ukoliko u periodu od travnja do lipnja prevladava suho i toplo vrijeme.

Praćenje populacije ovog štetnika treba obavljati stalnim pregledom parcela. Pragovi odluke su različiti, ovisno o vrsti i fenofazi same biljke.


Slika 13. Kupusne lisne uši (foto: J.Berić)

 

Kupusni štitasti moljac (Aleyrodes beassicae)

Krila i tijelo ovih štetnika (leptirići) presvučeni su voštanim prahom bijele boje. Glava i tijelo su tamniji. Kukac je veličine 1,5 mm. Ličinke su sitne i nalikuju štitastim ušima. Tijelo ličinki je ovalno i presvučeno bijelom prevlakom. Ličinke i odrasle oblike najčešće nalazimo na naličju lista. Prisutnost odraslih oblika lako uočavamo kada protresemo biljke.

Štete čine na cvjetači, kelju, kelju pupčaru i kupusu te na nekim drugim vrstama iz porodice krstašica. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije veće populacije ovog štetnika primijećene su tijekom prošle godine.

Štete čini sisanjem na listu čime smanjuje prinose. Kupusni štitasti moljac luči mednu rosu što umanjuje tržišnu vrijednost biljke.

Prezimljavaju kao odrasli oblici u zatvorenom prostoru ili na korovskim biljkama. Ženka odlaže jaja sa donje strane lista. Ličinke imaju 4 razvojna stadija, a brojnost generacija ovisi o vremenskim prilikama. U kontinentalnim dijelovima obično ima 4-5 generacija. Razvoju pogoduje visoka vlaga i temperatura zraka.

Radi pravovremenog suzbijanja ovog štetnika potrebno je redovito vršiti preglede usjeva. Kako bi se suzbijanje provelo u početnoj fazi napada preporuča se postaviti žute ljepljive ploče. Suzbijanje je otežano kada su u usjevu prisutni svi razvojni stadiji ovog štetnika u velikoj populaciji.


Slika 14. Ličinke kupusnog štitastog moljca (foto: J.Berić)


Slika 15. Ulov kupusnog štitastog moljca na žutoj ploči (foto: J.Berić)

Tablica: Insekticidi dopušteni za primjenu u kupusnjačama

Djelatna tvar

Pripravak

Štetnik

Karenca / Broj dozvoljenih tretmana

Dozvole u kupusnim vrstama

Metaflumizon

ALVERDE

kupusna sovica

žuta kukuruzna sovica

sovice

kupusni bijelac

 

3 dana

2x

 

 

 

 

kelj, kelj pupčar

 

 

 

Lambda-cihalotrin

 

KARATE ZEON

 

 

 

 

 

LAMBDA 5 EC

lisne uši

povrtna sovica

kupusna sovica

kupusni bijelac

staklenički štitasti moljac

 

kupusni moljac         

 

 

7 dana

2x

 

kupus,kelj pupčar

 

 

 

 

 

kupus

 

Bacillus thuringiensis

 

BIOBIT WP

BATURADE WP

 

kupusni bijelac

 

7 dana kupusnjače

21 dana kupus

2x

 

kupusnjače

 

 

 

 

Dimetoat

 

CALINOGOR

 

 

 

CHROMGOR

ROGOR 40

PERFEKTHION

 

 

kupusna muha

lisne uši

 

 

kupusna muha

lisne uši

trips

 

21 dana  kupusnjače

42 dana  kupusnjače

Zalijevanje

2x

 

21 dana kupusnjače

42 dana kupusnjače

Zalijevanje

2x

 

kupusnjače

 

 

 

 

 

Alfa-cipermetrin

 

DIREKT

 

FASTAC 10 EC

 

kupusni moljac

 

kupusna sovica

kupusna lisna uš

kupusni buhač

mali kupusar

kupusni moljac

trips

kupusni štitasti moljac

kupusni buhači

 

 

 

 

 

 

28 dana

2x

 

kupusnjače

 

 

cvjetača, brokula, kupus, kelj

 

 

 

Klorpirifos

 

PYRINEX 48 EC

 

 

 

CHROMOREL D

NURELLE D

 

lisne uši,kupusne muhe,sovice

 

 

kupusni bijelac

kupusni buhači

 

 

 

21 dan

1x

cvjetača, brokula

 

 

 

 

kupus

 

 

 

 

Deltametrin

 

 

 

 

DECIS 2,5 EC

 

kupusna sovica

kupusna lisna uš

kupusni buhač

mali kupusar

kupusni moljac

tripsi

kupusni štitasti moljac

 

 

 

 

 

7 dana

2x

 

 

 

 

kupusnjače

Pirimikarb

PIRIMOR 50 WG

lisne uši

 

14 dana

2x

kupusnjače

Pimetrozin

CHESS 50 WG

lisne  uši

7 dana

3x

crveni i bijeli kupus, kelj

 

Tiakloprid

 

CALYPSO SC 480

lisne uši ,kukci koji grizu osim gusjenica leptira

 

7 dana

2x

raštika, brokula, kelj pupčar, kelj, kineski kupus

 

 

Gama-cihalotrin

 

 

VANTEX

 

kupusni bijelac

kupusni moljac

kupusna lisna uš

 

14 dana kupusnjače

glavatice

ostale 21

2x

 

 

kupusnjače

Emamektin

benzoat

AFFIRM

kupusni moljac

3 dana

3x

kupus, brokula, cvjetača

 

Spinosad

 

LASER

Leptiri ( jaja ili gusjenice),kupusna sovica

 

2x

kupus, brokula, cvjetača, kelj pupčar

 

Indoksakarb

 

AVAUNT EC

kupusni bijelac

mali kupusar

kupusna sovica

 

3 dana

3x

kupus, cvjetača, brokula, kelj pupčar

 

Azadiraktin

 

NEEMAZAL-T/S

kupusni moljac

sovice

lisne uši

 

1-2x

cvjetača, kupus, kelj

Jadranka Berić, dipl.ing., viša stručna savjetnica
Suzana Slovic, dipl.ing., viša stručna savjetnica

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr