Ranija berba grožđa u Varaždinskoj županiji

Ranija berba grožđa u Varaždinskoj županiji

Prošli su tjedan u vinogorju Varaždin započele berbe Muškat otonnela, Rizvanca i Muškata bijelog, kao predstavnika grupe ranih sorata (1. epoha dozrijevanja), a na nekim specifičnim lokacijama vinogorja Ludbreg brao se Pinot sivi i Sauvignon.

To ne treba čuditi, obzirom na natprosječno visoke temperature te veliki nedostatak oborina i suše tijekom vegetacije, posebno u ljetnim mjesecima u fazi dozrijevanja grožđa.

Svakako treba spomenuti podatak da je u Varaždinskoj županiji polovicom srpnja suma srednjih dnevnih temperatura dostigla vrijednosti kao i ekstremno vruće i sušne 2012. godine pa se već i tada moglo zaključiti da će berba poprilično uraniti. Tu pretpostavku potvrđivala su i prva mjerenja šećera i ukupnih kiselina s istih lokacija, koja su se poklapala s izmjerama iz 2012.

Mjerenja rađena na isti dan na istim lokacijama pokazivala su više vrijednosti šećera i niže vrijednosti kiselina u odnosu na 2012., odnosno da je dozrijevanje grožđa ranije za oko 14 dana u odnosu na prošlu godinu!

Klimatske neprilike nisu štedjele vinogradare ove godine. U noći s 20. travnja i ujutro 21. travnja zabilježen katastrofalan mraz, koji je zahvatio šire područje županije, dok je tuča padala tri puta (21. 06., 11. 07. i 10. 08.). Zbog toga na pojedinim lokacijama vinorodnih područja županije urod grožđa je smanjen od 30 do 60 %, a ponegdje berbe uopće neće ni biti. I ove je godine bilo pojave sunčanih ožegotina, ponajviše na sorti Rajnski rizling. Ta pojava je bila češća u vinogradima u kojima su vinogradari previše i prerano „otvorili“ zonu grožđa, čime su ga izložili direktnom utjecaju jake insolacije. Ožegotine se negativno odražavaju na kvalitetu grožđa i mošta te u konačnici i vina, koja često imaju defekte u mirisu i okusu.

Ovakve vremenske ne/prilike su zasigurno odredile karakter ovogodišnje berbe grožđa, a u konačnici će se to odraziti i na kvalitetu vina. Kakva će kvaliteta berbe stvarno biti to će se tek vidjeti kada se kušaju prva mlada vina, ali se na temelju dosadašnjeg stanja u vinogradima te prvih mjerenja količine šećera i ukupnih kiselina na sortama 1. i 2. epohe dozrijevanja, načelno može zaključiti da će biti odlična. No, da bi se od odlične sirovine – grožđa dobilo i vino odgovarajućih kvalitativnih osobina treba odabrati pravodoban rok berbe, a prerada treba biti brza, uz pravilnu primjenu adekvatnih enoloških postupaka.

U grožđu grupe ranih i srednje kasnih sorata (Muškat otonnel, Muškat bijeli, Chardonnay, Traminac, Pinot bijeli sivi i crni, Silvanac zeleni, Sauvignon) izmjerene vrijednosti šećera u prosjeku se kreću u rasponu od 79 do 95 Oe°, tako da u pravilu ove godine u najvećem broju slučajeva neće biti potrebe za pojačavanjem moštova, odnosno dodavanjem šećera. No, kada je koncentracija kiselina niska (ispod 6 g/l), a količina šećera nije postigla zadovoljavajuće vrijednosti, bolje je pobrati i takvo grožđe pa ga pojačati dodatkom šećera, nego čekati. Izmjerene koncentracije ukupnih kiselina razmjerno su niske za ove datume  mjeseca rujna i kreću se u rasponu od 4,9 do 8,2 g/l, što govori u prilog da je nastupio pravi trenutak berbe, odnosno da su spomenute sorte postigle svoju tehnološku zrelost.

Sadržaj ukupnih kiselina se smanjuje i tijekom vrenja mošta te dozrijevanja vina i to otprilike za 1 do 1,5 g/l. Ako je sadržaj ukupnih kiselina u moštu prenizak, a time i u vinu, najbolje je pobrati i preraditi grožđe na zapercima tzv. „martinjsko grožđe“, koje je najprirodniji izvor kiselina za mošt. Naime, u spomenutoj berbi 2012. bilo je dosta slučajeva da su moštovi imali jako visoke koncentracije šećera uz, za naše podneblje netipično niski sadržaj ukupnih kiselina. Rezultat vrenja takvih moštova bila su vina s alkoholom nerijetko preko 14 vol% i s izraženim manjkom kiselina, tzv. „tupa“ vina. Svaki vinogradar treba odabrati najpovoljniji trenutak berbe za svoj vinograd pa čak i svaku sortu posebno, u skladu s tipom vina koje želi dobiti. Sigurno je da za većinu miješanih bijelih vina, koja se piju s mineralnom vodom, 13 ili više vol% alkohola je svakako previše.

Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr.,
viši stručni savjetnik za hortikulturu

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr