Mikoriza – nova tehnologija u poljoprivredi

Mikoriza – nova tehnologija u poljoprivredi

Od trenutka razvoja korijena u tlu, na njega se naseljavaju gljive.

One stvaraju brojne hife, koje prodiru u tlu mnogo dalje nego korijenov sustav te ga opskrbljuju mineralnim tvarima i vodom iz slojeva tla do kojih biljka ne može sama doći. Za uzvrat, od biljke koriste ugljikove spojeve i energiju nastalu fotosintezom. Ta obostrana veza između korijena viših biljaka i gljiva zove se mikoriza. Riječ mikoriza u doslovnom prijevodu znači "gljive na korijenu", a nastala je kombinacijom dviju riječi: grčke mykes - gljiva i latinske rhiza – korijenje.

Mikorizu dijelimo u dvije glavne kategorije: ektomikoriza, koja stvara mrežu hifa između korijenovih stanica i hife koje obavijaju korijenje te prodiru u okolno tlo, i endomikoriza, koja stvara posebne strukture za izmjenu tvari s domaćinom unutar korijenovih stanica i tvore mrežu finih hifa u tlu. Poznato je sedam vrsta mikorize: arbuskularna mikoriza, ektomikoriza, ectendomikoriza, arbutoid mikoriza, momotropoidna mikoriza, orchid mikoriza i erikoidna mikoriza.

Slika 1. Presadnice rajčice u fazi 4 - 6 listova. Lijevo: presadnice mikorizirane gljivama Glomus mossae i Glomus etunicatum. Desno: nemikorizirane presadnice

Mnoga istraživanja potvrđuju da mikorizne gljive imaju utjecaj na ishranu biljke, pogotovo na ishranu fosforom (Harley i Smith, 1983.). Pošto je fosfor teško pokretljiv, u tlima koja su siromašna često dolazi do nedostatka fosfora u zoni korijena. Mikorizirane biljke primaju fosfor pomoću hifa, koje se rasprostiru izvan rizosfere i tako apsorbiraju fosfor nedostupan biljkama. Također, osim fosfora mikorizne gljive mogu mobilizirati i translocirati i druga hranjiva kao dušik, kalcij, kalij, cink i dr.

Utvrđeno je također da se mikoriznom infekcijom može povećati barijera u korijenu i stabljici prema toksičnim metalima te se tako stvara otpornost na teške metale (Dehn Schuepp 1990). Primjena mikorize omogućuje povećanje otpornosti biljaka i na neke bolesti. Mikorizna infekcija može poduprijeti naseljavanje drugih simbiotskih mikroorganizama na korijenu, kao što je Rhizobium pa se na taj način povećava otpornost korijena na patogene mikroorganizme, npr. Phitophtora sp. Fuzarium sp. Pythinm sp. i nematode (Bondoaux i Perin 1982).

Mikoriza se prilikom sjetve može pomiješati sa sjemenom. Ako je sjeme grubo, gljive će same prionuti na sjeme kulture koja se sije, a kod glatkog sjemena primjenjuje se prirodno ljepilo. Kod presadnica korijen se može umakati u suspenziju. Mikoriza višestruko povećava površinu korijenovog sustava, a sposobna je regulirati i pH tla, također smanjuje potrebe za navodnjavanjem i gnojidbom, a povećava otpornost na negativne okolišne čimbenike.

Slika 2. Mikorizirani vinograd sađen u travnju 2015.

Slika 3. Nemikorizirani vinograd sađen u isto vrijeme

Primjena ektomikoriznog cjepiva u višegodišnjim nasadima ima, prije svega, ekonomski značaj, jer je mikorizirana biljka otpornija na sušu, razne bolesti i patogenost korijenovog sustava. Također, pospješuje rast biljaka. Jednom nacijepljeni živi micelij u nasadima ostaje tokom njihovog cijelog života, a sama mikorizacija se može obaviti već u rasadnicima, što smanjuje troškove proizvodnje i popravlja kvalitetu sadnog materijala. Kod sadnje višegodišnjih kultura korijen sadnice se umače u suspenziju, a u postojećim nasadima inokulum se aplicira u  korijenov sustav pod tlakom.

Na OPG-u Volner, Karlovac, početkom studenoga 2015. tvrtka Bio – budućnost d.o.o. održala je prezentaciju mikorizacije nasada lavande starog 6 godina. Prilikom mikorizacije korišteno je cjepivo "žive mikorizne gljive", što znači da se u njima nalaze živi mikorizni miceliji spremni za trenutno stvaranje korijenja, koji se nalaze u njegovom dosegu. Ta tehnologija omogućava direktnu aplikaciju mikoriznih gljiva u korijenov sustav drveća i grmlja.

Slika 4. Mikorizacija nasada lavande starog 6 godina na OPG-u Volner

Mikoriza se može koristiti u svim poljoprivrednim sustavima, u konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj poljoprivredi. No, intenzivni uzgoj bilja uništava prirodnu mikorizu zbog prekomjerne uporabe umjetnog gnojiva, kemijskih sredstava, sterilizacije tla, sadnica i sl. Obzirom da mikoriza jača otpornost biljke na stres, nepovoljne utjecaje i patogene te pospješuje njezin rast i razvoj ta tehnologija uzgoja uvelike ima svoje mjesto u ekološkoj i integriranoj poljoprivredi, gdje se teži smanjenju uporabe umjetnih gnojiva i pesticida.

Nikolina Štedul, dipl. ing. agr., stručna suradnica za hortikulturu

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr