Potkornjaci

Potkornjaci

Potkornjaci (Scolitidae) su tipični štetnici drva jer provode život pod korom ili u samom drvu. To su kornjaši dimenzija 1-8 mm, valjkastog, okruglastog ili jajolikog tijela, crne ili smeđe boje. Ličinke su bijele s tamnom glavom i nemaju noge.

Osim što su česti štetnici šuma, napadaju i ukrasno drveće, voćnjake i vinograde. Rupice na stablu ili granama voćaka ukazuju na prisutnost potkornjaka.

Slika 1. Ispadanje piljevine iz mjesta ubušivanja potkornjaka na mladom stablu jabuke

Uvjeti koji prethode masovnoj pojavi ovih štetnika poglavito su klimatski, ali značajno je i opće i zdravstveno stanje nasada. Najčešće napadaju oslabljena i oštećena stabla od suše, mraza ili tuče. Pri jačoj brojnosti potkornjaci mogu napasti i mlađa stabla, posebice ukoliko se plantažni nasadi nalaze u blizini šuma. U posljednje vrijeme zabilježene su štete od potkornjaka u nasadima jabuka mlađim od pet godina što dovodi do zaključka da potkornjaci mogu biti primaran uzrok propadanja voćnjaka.

Najznačajnije dvije vrste potkornjaka na našem području su mali voćni potkornjak (Scolytus rugulosus) i voćni sipac (Xyleborus dispar).

Slika 2. Odrasli potkornjak

Biologija

Prva generacija potkornjaka javlja se rano u proljeće. Let traje dosta dugo. Nakon parenja ženke traže odgovarajuće stablo u koje se ubušuju. Bušotine se nalaze u zoni pupa ili drugdje u deblu ili granama. Buše hodnik dugačak nekoliko centimetara. Od tog hodnika odvajaju se ogranci prema gore ili dolje, paralelno s osovinom stabla ili grane. Ženke odlažu u prosjeku 50-ak jaja.

Slika 3. Hodnici od potkornjaka u granama

Po načinu prehrane, potkornjaci se dijele na drvaše i gljivaše. Ličinke drvaša hrane se drvnim sokom, a ličinke gljivaša kao što je vrsta voćni sipac (Xyleborus dispar) gljivicama roda Ambrosia. Napadnuto mlado stablo ili sadnica mijenja boju kore, listovi postaju manji, latice cvijeta su bez boje, a ubrzo uslijedi sušenje izdanaka i cijele biljke. Ličinke koje se hrane gljivicama ne buše dalje hodnike. U jesen se ličinke kukulje pa prezime odrasli kukci.

Slika 4. Izgled napadnutog mladog debla jabuke

Mjere zaštite

Ukoliko se odstrane polusuhe grane i oslabljena stabala u voćnjaku smanjuje se mogućnost naseljavanja potkornjaka. Već napadnuta stabla treba rano u proljeće prije nego izađu odrasli oblici uklanjati iz nasada i spaliti, obzirom da štetnik prezimljava u njima.

U proljeće prije kretanja vegetacije, a najkasnije do prve pojave stadija “mišjih uši” preporuča se postaviti mirisne lovne mamce. Mamci se sastoje od vizualnih atraktanta u obliku crvenih ljepljivih ploča u kombinaciji sa posudama punjenim 94 % etilnim alkoholom razrijeđenim s vodom u omjeru 1:1 koje privlače odraslog kukca. Plastične boce je potrebno pričvrstiti blizu debla u visini očiju te pri vrhu treba izbušiti rupice.

Dovoljno je postaviti jednu crvenu ljepljivu ploču i posudu s alkoholom na hektar za praćenje prisutnosti ovih štetnika. Ukoliko se utvrdi prisutnost potkornjaka u voćnjaku broj mamaca bi se trebao povećati na 8-10 na hektar kako bi se utjecalo na smanjenje populacije ženki. Mogu se koristiti kupovne križne ploče npr. Rebell Rosso ili napraviti mamce u kućnoj izvedbi kao na slici 5.

Slika 5. Mirisni lovni mamac

Zbog ne praćenja leta štetnika insekticidi se primjenjuju prekasno kada se potkornjak već ubuši u drvo pa je kemijsko suzbijanje ovih štetnika veoma otežano i obično daje slabe rezultate!

Suzbijanje potkornjaka je moguće i uštrcavanjem hlapivih insekticida pojačane koncentracije u bušotine na stablima. Ova je mjera moguća u manjim nasadima uz okućnice ili vikendice, odnosno na pojedinačnim stablima.

Ukoliko se prekasno utvrdi napad, poglavito u mladim voćnjacima, ponekad ne preostaje ništa drugo nego izvaditi pojedina jako oštećena stabla.

Na malim površinama bijeljenje stabala može imati važnu ulogu u smanjenju brojnosti. Obijeljena stabla manje se zagrijavaju tokom zime te se smanjuje opasnost od izmrzavanja i naseljavanja potkornjaka.

Prirodni neprijatelji potkornjaka razne skupine kukaca: neki kornjaša, kusokrilaca, neke vrste osa najeznica te parazitske ili predatorske muhe kao i pojedine grabežljive grinje, a od ptica: brgljezi, zebe, djetlići i pastirice, stoga je potrebno poticati njihovu brojnost.

Marija Prnjak, dipl. ing
Stručni suradnik

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr