Poljoprivreda i pčele

Poljoprivreda i pčele

Pčele su vrlo učinkoviti prirodni oprašivači bilja. Oprašivanje pomoću medonosnih pčela je važna agrotehnička mjera u povećanju poljoprivredne proizvodnje.

U oprašivanju bilja sudjeluju, osim medonosnih pčela i solitarne pčele, bumbari, muhe, druge životinje, vjetar i voda.

Primjena pesticida, prvenstveno insekticida u zaštiti bilja, uvelike smanjuje broj prirodnih oprašivača. Povećanjem površina pod monokulturama smanjuju se staništa za prirodne oprašivače. Ne samo da se smanjuju staništa, nego nestaju površine na kojima nalaze hranu za rani razvoj do dovoljnog broja, do trenutka kad su potrebni za oprašivanje kultiviranih površina.

Medonosna pčela je prvi, marljiv, pouzdan i danas najjeftiniji oprašivač. Posebno je važno da pčele prezimljuju u velikim zajednicama. U proljeće dok je još brojnost drugih insekata oprašivača neznatna, uslijed pojedinačnog prezimljavanja jedinki (počinju razvijati svoje zajednice), pčelinja zajednica može s velikim brojem jedinki sakupljati nektar i pelud, a time i vršiti kvalitetno oprašivanje. Da bi napunila medni mjehur nektarom pčela mora posjetiti 80 - 150 cvjetova i za prosječno 12 izleta tijekom dana opraši oko 1.000 cvjetova. Ako u srednje jakoj zajednici ima oko 15.000 sabiračica, mogu u jednom danu oprašiti oko 15.000.000 cvjetova.

Poljoprivredni proizvođači i agronomi obavještavaju pčelare o točnim lokacijama i površinama zasijanih kultura, kako bi privukli pčelare. Stoga treba biti oprezan kod primjene pesticida u takvim kulturama. Velika opasnost za pčele su sistemični insekticidi te sjeme poljoprivrednih kultura tretirano aktivnim tvarima iz skupine neonikotinoida. Kada se takva sredstva za zaštitu primjenjuju treba pristupiti mjerama za smanjenje rizika. Stoga je zabranjena primjena sredstva za zaštitu bilja za vrijeme aktivnosti pčela, ako je kultura na kojoj se sredstvo primjenjuje u cvatnji. Zabranjena je primjena sredstva za zaštitu bilja za vrijeme cvatnje korova, koji se nalaze u tim kulturama ili se propisuje uklanjanje korova. Na etiketi sredstva za zaštitu bilja, koje je opasno za pčele, nalazi se specijalna oznaka Spe8. Oznaka ukazuje na to da je potrebno poduzeti mjere za smanjenje rizika, kako bi se zaštitile pčele ili drugi kukci oprašivači.

Radi zaštite pčela korisnik sredstava za zaštitu bilja mora najmanje 72 sata prije tretiranja sredstvom opasnim za pčele obavijestiti najbližu udrugu pčelara. Pčelarske udruge su pak obavezne obavijestiti pčelare odmah, a najkasnije u roku 24 sata po zaprimanju informacije o najavi tretiranja.

TABLICA 1. MEDONOSNE POLJOPRIVREDNE KULTURE KONTINENTALNE KLIME

Naziv kulturne biljke

Latinski naziv

Cilj uzgoja

Vrijeme sadnje/sjetve

Vrijeme cvatnje

Lijeska

Corylus avellana

Orašasti plodovi

studeni do travanj

veljača, ožujak

Jabuka

Malus domestica

Plodovi jabuke

studeni do travanj

travanj, svibanj

Kruška

Pirus communis

Plodovi kruške

studeni do travanj

travanj, svibanj

Trešnja

Prunus avium

Plodovi trešnje

studeni do travanj

travanj, svibanj

Višnja

Prunus cerasus

Plodovi višnje

studeni do travanj

travanj, svibanj

Kupina

Rubus spp.

Plodovi kupine

studeni do travanj

lipanj

Malina

Rubus idaeas

Plodovi maline

studeni do travanj

svibanj, lipanj

Suncokret

Helianthus annuus

Uljarica

travanj

srpanj

Repica

Brassica napus var. Oleifera

Uljarica

kolovoz, rujan

travanj

Bundeva

Cucurbita spp.

Uljarica i krmna biljka

svibanj

srpanj, kolovoz

Facelija

Phacelia tanacetifolia

Pčelinja paša

veljača do lipnja

travanj do srpnja

Heljda

Fagopyrum esculentum

Žitarica

travanj do kolovoza

lipanj do listopada

Crvena djetelina

Trifolium  pratense

Krmna kultura

ožujak

svibanj do rujna

Bijela djetelina

Trifolium repens

Krmna kultura, pokrivač tla u voćnjacima

ožujak-travanj

svibanj do kolovoza

Inkarnatka

Trifolium inkarnatum

Krmna kultura

kolovoz-rujan

svibanj, lipanj

Smiljkita

Lotus comiculatus

Krmna kultura

kolovoz-rujan

srpanj

Esparzeta

Onobrychis viciifolia

Pčelinja paša

kolovoz-rujan

svibanj

Širokolisna grahorica

Lathyrus latifolius

Krmna kultura

rujan

lipanj i srpanj

Lavanda

Lavandula spp.

Ljekovito bilje

rujan-lipanj (sadnice)

srpanj

Metvica

Mentha spp.

Ljekovito bilje

rujan (vriježe)

srpanj i kolovoz

Kadulja

Salvia spp.

Ljekovito bilje

rujan-lipanj (sadnice)

travanj, svibanj

Zahvaljujući klimatskim raznolikostima, Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju specifičnih sorti meda. Prema Simiću (1980) u našoj zemlji ima oko 200 do 250 biljnih vrsta s kojih pčele skupljaju nektar.

S navedenih biljnih vrsta, osim nektara, pčele skupljaju pelud i propolis, koji su također važni za normalno funkcioniranje pčelinjih zajednica. U povoljnim godinama, pčele skupljaju i značajne količine medljike u sastojinama crnogoričnih (jela i smreka) i bjelogoričnih (hrast, javor, lipa, bukva) vrsta drveća, koje zauzimaju velike površine. Pored autohtonih, u našu su floru unesene i određene strane biljne vrste. Neke su od njih (bagrem, amorfa, zlatnica) po količinama izlučenog nektara vrlo značajne.

U klimatskom pogledu postoje vrlo jasne razlike između kontinentalnog i primorskog područja Hrvatske, koje uvjetuju prirodnu rasprostranjenost biljnih vrsta. U kontinentalnom se klimatu mogu razlikovati biljne vrste nizinskog i gorskog, a u primorskom, mediteranskog i submediteranskog područja.

Srećko Kostelić, dipl. ing. agr.,
stručni savjetnik za hortikulturu

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr