Palež cvijeta i sušenje grančica koštičavog voća - Monilia laxa

Vrlo je česta pojava da za kišovita proljeća dolazi do naglog posmeđenja i sušenja cvjetova i grančica koštičavog voća. Neiskusni voćari često griješe i uzrokom nastalog stanja smatraju mraz i niske temperature, a zapravo je riječ o bolesti čiji je uzročnik gljivica Monilinia laxa.

Gljivica napada različite vrste koštičavog voća kao što su višnja, trešnja, marelica, breskva, nektarina i šljiva. Posljedica napada, osobito osjetljivih sorata navedenih vrsta, je masovno propadanje cvjetova i sušenje grančica, a nakon nekoliko godina uzastopnog napada uzročnika bolesti dolazi do propadanja grana, dijelova krošnje pa i cijelih stabala. Osim toga, gljivica u dozrijevanju uzrokuje i trulež plodova.

cvatnja_marelica.jpg    cvatnja_visnje.jpg

cvatnja marelice                                                                    cvatnja višnje

Znakovi bolesti najuočljiviji su u razdoblju cvatnje i neposredno nakon cvatnje. Napadnuti cvjetovi posmeđe i naglo se osuše, a zatim dolazi i do sušenja grančica. Takve grančice s osušenim cvjetovima izgledaju kao da su spaljene vatrom.

monilia_laxa_stanley.jpg     monilija_marelica_travanj08.jpg

  Monilia  laxa                                                                                       Monilia - marelica

Uzročnik bolesti prezimljuje u rak ranama napadnutih grančica ili zaraženim mumificiranim plodovima koji ostaju na granama tijekom zime. Na njima se za kišovita proljeća stvara obilje konidija koje nošene vjetrom i kišom dospijevaju na cvjetove koštičavog voća i najčešće preko njuške tučka ostvaruju zarazu. Posljedica zaraze je posmeđenje i venuće cvjetova. Iz zaraženog cvijeta gljivica prodire u grančicu u kojoj izlučije toksine te dolazi do sušenja grančice, a sam uzročnik prodire dublje u drvo stvarajući rak-rane. Kada u razdoblju cvatnje često pada kiša bolest se vrlo lako i brzo širi, a prevladava li u cvatnji lijepo i suho vrijeme ne dolazi do zaraze i nema sušenja cvjetova i grančica.

monilia_visnje2.jpg

U nasadima koštičavog voća potrebno je provoditi agrotehničke i kemijske mjere suzbijanja ove bolesti. Voćnjake treba podizati na prozračnim položajima te uravnotežiti gnojidbu dušikom. Vrlo je važno prilikom rezidbe odrezati i ukloniti iz nasada sve zaražene izboje i grane te poskidati sve zaražene plodove tzv. mumije. Odrezane zaražene grane i sakupljene mumije najboljeje je spaliti, a nikako ostaviti u voćnjaku i malčirati jer predstavljaju izvor zaraze u narednoj sezoni.

Kemijske mjere zaštite počinju primjenom fungicida na osnovi bakra u razvojnoj fazi bubrenja pupova, a nastavljaju se prskanjima u periodu cvatnje. Prvo prskanje u cvatnji provodi se najčešće kad je otvoreno 10 % cvjetova, a ako je tijekom cvatnje kišovito vrijeme potrebno je još jedno ili dva prskanja. Zaštitu je najbolje obaviti prije prognoziranog kišnog perioda.

Tablica 1. Popis registriranih fungicida za zaštitu od uzročnika paleži cvijeta i sušenja grančica (Monilinia laxa

Voćna vrsta Aktivna tvar Trgovački naziv
koštičavo voće (općenito) iprodion Kidan, Lupo
tebukonazol Folicur WP 25
boskalid+piraklostrobin Signum
šljiva fenheksamid Teldor SC 500
prokloraz Octave 50 WP
fludioksonil Switch 6,25 WG
trešnja fenheksamid Teldor SC 500
fludioksonil Switch 6,25 WG
višnja ciprodinil Chorus 75 WG
breskva fenheksamid Teldor SC 500
fludioksonil Switch 6,25 WG
nektarina fludioksonil Switch 6,25 WG
marelica fludioksonil Switch 6,25 WG

Kemijske mjere zaštite voćaka u periodu cvatnje potrebno je provoditi predvečer, odnosno u vrijeme kada pčele ne lete. 

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr