Utjecaj ekstremnih temperatura i suše na stočarstvo Šibensko-kninske županije

Utjecaj ekstremnih temperatura i suše na stočarstvo Šibensko-kninske županije

Na području Šibensko-kninske županije dugotrajna suša i visoke temperature (35-42 ͦ C) tijekom ljeta, također i česti požari, uzimaju svoj danak stočarima.

Nedostatak padalina zimi, još više u proljeće, imao je za posljedicu veoma mali rast vegetacije što se konačno odrazilo na niske prinose i lošu kvalitetu sijena. Većina stočara trenutno nema dovoljne količine sijena za potrebe stada u zimi. Na nekim područjima u zaleđu kiša nije padala gotovo 4 mjeseca te su livade i pašnjaci suhi dok su u posljednje vrijeme počeli odbacivati lišće grmovi i drveće.

Stočarima ovoga kraja kronični problem čini nedostatak vode. Obzirom da je potreba stoke  za vodom u ekstremno vrućem ljetu velika, troškovi proizvodnje također su znatno veći.  

Stado Dalmatinske pramenke na krškom pašnjaku (autor fotografije I.Kosor)

Zbog prirodnih karakteristika Dalmacije i zaleđa, stočarstvo se temelji na ekstenzivnom uzgoju ovaca, koza i goveda. Stoka je gotovo cijele godine na ispaši i boravi  na otvorenom, osim u zimskim mjesecima (Dalmatinska Zagora). Na taj način su znatno smanjeni troškovi hranidbe. No, u uvjetima suše, kao što je sada, stoku je potrebno dodatno hraniti u jaslama i to  znatno poskupljuje ovakovu proizvodnju.

Poznato je da životinjama više smetaju visoke temperature nego niske, te da će, ako im se ne umanje rizici, doživjeti toplinski stres koji će se odraziti na njihove zdravlje i produktivnost.  Ukoliko se radi o slabijim životinjama kao što su starije i podmladak, može završiti i smrću. Važno je napomenuti kako su koze više osjetljive na visoku temperaturu nego ovce i goveda.

Stoka u nepovoljnim uvjetima visoke temperature pije puno vode kako bi rashladila organizam, nerado uzima hranu i tako gubi na kondiciji. Ako ovakvo stanje potraje dugo, neminovno dolazi do gubitka tjelesne mase, poremećaja zdravlja, smanjenja  ili izostanka  estrusa, smanjene  plodnosti i pojave pobačaja. Posljedica svega toga je dodatno smanjenje  prihoda od stočarske proizvodnje.

Kod ekstenzivnog uzgoja stoke, prednost je ta što životinje imaju dovoljno svježeg zraka za razliku od onih zatvorenih u stajama. Kako bi se što više umanjili spomenuti rizici i izbjegle štete u proizvodnji usljed ekstremnih temperatura, stočari se moraju dodatno pobrinuti za dobrobit svoje stoke na sljedeći način:

  • zaštititi stoku od jakog sunčevog zračenja
  • napasivanje u ranim jutarnjim satima i noću
  • osigurati zaštitu od sunca ispod drveća, ispod nadstrešnica, u staji
  • osigurati dovoljne količine čiste, hladne i pitke vode
  • redovno čistiti  pojilice kako se ne bi nakupljale alge koje proizvode neurotoksine koji su štetni za zdravlje životinja
  • češće mijenjati ustajalu vodu sa sviježom vodom
  • davati kvalitetno sijeno, lako probavljive smjese i mineralne soli
  • hranu davati po mogućnosti noću u manjim obrocima kako bi se poboljšala konzumacija i izbjeglo rasipanje i kvarenje
  • redovno čistiti hranilice (jasle) od zaostale hrane   
  • podići razinu zoohigijene objekata i životinja
  • osigurati dovoljno podne površine po grlu
  • redovno čistiti podove staje i ispusta kako se ne bi razmnožavali mikroorganizmi koji stvaraju štetne plinove i dodatnu toplinu
  • redovno i temeljito prozračivati staje
  • provoditi dezinsekciju
  • provoditi preventivu i liječenje životinja od ekto i endoparazita

Krave pasmine Buša na lokvi koja je gotovo presušena (autor fotografije I. Kosor)

Svjedoci smo posljedica klimatskih promjena koje bi prema nekim studijama mogle biti trajne i ekstremnije u narednim godinama. Došlo je vrijeme da stočari maksimalno koriste svoja stečena iskustva i budu otvoreni za dodatnu edukaciju kako bi ublažili štetne utjecaje na stočarsku proizvodnju.

Stočari trebaju sada učiniti sve kako bi ovu sezonu izdržali do kraja i pipremili se bolje za iduću. Sada je važno i neophodno osigurati dovoljne količine sijena za zimu. Jedan način je kupovina, ukoliko su u mogućnosti.

Drugi način je racionalizacija potrošnje tako da se spriječi rasipanje od strane stoke (davanje manjih količina u više navrata). Istovremeno je potrebno poboljšati uvjete skladištenja kako bi se smanjilo eventualno propadanje sijena. Također je preporuka, prije sezone pripusta provesti detaljnu selekciju stada. Stare i nedovoljno produktivne životinje izlučiti i prodati. Naravno, bilo bi daleko povoljnije njihovo meso preraditi na OPG-u u tradicionalnu koštradinu i kobasice pa onda to plasirati na „kućnom pragu“ ili kroz usluge seoskog turizma.

Što se tiče zaleđa Šibensko-kninske županije, potrebno je  povećati nasade lucerne koja je otpornija na sušu od drugih kultura, a njezino sijeno ima veću hranidbenu vrijednost za stoku zbog sadržaja proteina. Dodatni prilog tomu je, što  alkalna krška tla  bogata kalcijem pogoduju uzgoju lucerne.

Dobro bi bilo, tamo gdje ima vode u podzemlju, bušiti bunare na poljoprivrednim parcelama kako bi se što prije riješio problem vode tamo gdje je sada nema. Obavezno primjenjivati navodnjavanje poljoprivrednih površina gdje za to postoji mogućnost i ekonomska opravdanost. Ukoliko se na ovaj način i njemu slične, poveća proizvodnost poljoprivrednih površina, suša će postajati sve manji faktor rizika idućih godina.

Osušena livada na kojoj suši odoljeva jedino lucerna  i pokoja angelika (autor fotografije D. Kaić)

Dubravka Kaić, dipl. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr