Pašnjak ljeti

Pašnjak ljeti

U proizvodnji mlijeka, mesa i vlakana na pašnjacima, stočari moraju mudro upravljati pašnjačkim površinama u prostoru i vremenu. Pašnjaci bi trebali biti velike solarne ploče, dobro opskrbljene vodom i hranjivim tvarima.

 

Samo zeleno rastuće lišće (velika „solarna ploča“) provodi fotosintezu i omogućava rast tratine. Probajte svoje pašnjake zadržati što zelenijima, osobito ljeti. Povećana fotosinteza po hektaru dovodi do povećane proizvodnje krme. Prerano prekidanje rasta tratine vodeći je uzrok gubitka pašnjaka.

 

Dobar floristički sastav nizinskog pašnjaka. Naglašene su djeteline koje bolje podnose sušu od trava.

Ljeto općenito donosi visoke temperature i manjak padalina. Na taj način dolazi do pada proizvodnje krme na pašnjaku. Ljetno izostajanje normalnog ciklusa vode na pašnjaku dovodi do:

  • Smanjenja vegetativnog pokrova
  • Smanjenja rasta korijena
  • Osiromašenja organske tvari
  • Loše strukture tla
  • Ograničene infiltracije
  • Lošeg kapaciteta za zadržavanje vode
  • Pretjeranog otjecanja

 

  

Izgled po mokrom izgažene tratine nakon nastupanja ljetne suše i pretjeranog pašenja. U pukotine ulazi zrak i upada organska tvar izumrlih biljnih ostataka. Na taj se način popravlja narušena struktura tla. Svako zlo za neko dobro.

Postoje neke prakse u upravljanju pašnjacima koje mogu pomoći u povećanju produktivnosti pašnjaka u ljetnim mjesecima:

  • Košnjom uklonite generativne dijelove tratine (sjemenske glave i klasove) krajem lipnja. Time će se biljka ponovno potaknuti na vegetativan rast a kvaliteta krme će se poboljšati.
  • Nemojte dopustiti da stoka boravi na pašnjaku preniske tratine jer će sigurno doći do pretjeranog prepasivanja.

Pretjerano pašenje na sušom zahvaćenom pašnjaku dovodi do defolijacije i degradacije pašnjaka

 

  • Nemojte pretjerivati s ispašom. Povucite stoku s pašnjaka dok još postoji dovoljno lišća kako bi biljka nastavila s fotosintezom. Ispašom ili košnjom zaustavlja se rast novog korijenja. Učestala ispaša na istom pašnjaku uzrokuje smanjenje korijenskog sustava pa trava postaje osjetljiva na sušu. Stoga, generalna je preporuka za ispašu: pustiti stoku da popase pašnjak samo do polovine visine tratine zbog bržeg oporavka vegetacije nakon ispaše.

Ostavljanje veće količine lišća pomaže zasjenjivanju tla. U ljetnoj vrućini ovo može značiti nižu temperaturu tla i manji gubitak vlage iz tla, što je važno za opstanak tratine. Općenito, nemojte napasivati ispod 7 cm visine tratine.

  • Omogućite pašnjaku razdoblje odmora da se biljke povrate na normalnu visinu. Duljina odmora ovisi o visini popasenih biljaka, temperaturi zraka i tla, te vlažnosti tla. U ljetnim mjesecima vrijeme odmora potrebno da biljka poraste na pravu visinu ispaše, može biti od 30 do 50 dana pa i više.
  • Povećajte bioraznolikost biljnih vrsta na pašnjaku. Time ćete imati uravnoteženiju ishranu s pašnjaka tokom sezone korištenja a raznolikost biljnih zajednica dovodi i do veće raznolikosti mikrobiološkog života tla.

 

Bioraznolikost i suživot na pašnjaku u vrijeme suše

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr