Crvenoglavi repičin buhač (Psylliodes chrysocephala L.)

Crvenoglavi repičin buhač <i>(Psylliodes chrysocephala </i>L.)

U jesenskom periodu na uljanoj repici najčešći su štetnici: kupusni buhači (Phyllotreta nemorum L., P. atra F., P. nigripes F., Ph. undulata Kuts.), crvenoglavi repičin buhač (Psylliodes chrysocephala L.), a moguća je i pojava repičine ose listarice (Athalia rose).

Zabranom primjene insekticida za tretiranje sjemena kao i znatnim povećavanjem površina pod uljanom repicom, povećala se opasnost od šteta koje uzrokuju kupusni buhači kao i crvenoglavi repičin buhač. Kod povoljnih uvjeta kupusni buhači mogu biljkama nanijeti velike štete bušeći listove i to osobito kad su biljke u fazi kotiledona.

Slika 1. Štete od buhača (Foto: J. Berić)

Pri pregledu svojih parcela poljoprivredni proizvođači teže zamjećuju crvenoglavog repičinog buhača, iako je znatno veći od jedinki kupusnih buhača ili ga jednostavno smatraju istom vrstom štetnika.

Slika 2. Crvenoglavi repičin buhač i kupusni buhač, ulov žuta ploča (Foto: J. Berić)

Crvenoglavi repičin buhač je crnoplave ili crnozelene boje, izrazito sjajan. Tijelo je dužine od 3 do 4,5 mm. Ima jako izražene prednje noge koje su tamnocrvene.

Osim razlika u veličini i izgledu ovih vrsta buhača razlikuju se i štete koje oni čine. Crvenoglavi repičin buhač hrani se listovima, ali štete čine i njegove ličinke koje se ubušuju u peteljke i u samu stabljiku, dok se kupusni buhači hrane samo listovima uljane repice.

Slika 3. Imago crvenoglavog repičinog buhača (Foto: J. Berić)

Odrasli oblici crvenoglavog buhača javljaju se u početkom rujnu kada nastupa odlaganje jaja u tlo. Odlaganje jaja je moguće kod temperatura od 4 do 14°C. Ličinke su bijele sa smeđom glavom, imaju tri para nogu (za razliku od proljetnih pipa koje nemaju noge) i ubušuju se na početku u peteljke listova, a nakon toga i u stabljiku pa tijekom rasta biljke mogu dospjeti sve do cvata. Prve ličinke se mogu javiti koncem rujna no za to je prema podatcima iz literature potrebna suma temperatura oko 160°C no samo zbrajanjem temperature iznad 7°C. Većinom se ubušivanje odvija tijekom listopada, studenog i prosinca.

Ličinke tijekom proljeća odlaze u tlo na kukuljenje. Odrasli oblici ovog štetnika javljaju se u svibnju gdje se hrane lišćem ne čineći štete te odlaze nakon toga na ljetnu dijapauzu.

Slika 4. Ličinka crvenoglavog buhača (Izvor: https://visualsunlimited.photoshelter)

Napadnute biljke sklonije su izmrzavanju tijekom zime. Nastale pukotine se napune vodom te uslijed mraza dolazi do pucanja biljaka. Oštećene biljke su kasnije sklonije pojavi bolesti.

Slika 5. Pucanje biljaka (Foto: J. Berić)

Za razvoj crvenoglavog repičinog buhača optimalno je toplo vrijeme uz manje oborina, što ženkama omogućava odlaganje 300 i više jaja, dok ličinke mogu ući u zimu u većim razvojnim stadijima.

Budući da ovaj štetnik čini štete tijekom cijele jeseni, potrebno je njegovo praćenje i tijekom listopada i u studenom. Prema podatcima iz naše literature pragom odluke smatraju se ovisno o metodi praćenja:

  • 0,5 buhača po dužnom metru pregledanog reda
  • 2 buhača/m²
  • 15 buhača/dnevno ulovom u žutoj posudi
  • 2-3 ličinke u biljci u studenom.

Insekticide dozvoljene za suzbijanje ovog štetnika naći ćete na stranicama Ministarstva poljoprivrede u bazi Fitosanitarnog informacijskog sustava.

Izvori:
Skupina autora (1983):Priručnik izvještajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura.
Skupina autora (2008): Štetnici uljane repice, Glasilo biljne zaštite, rujan-listopad.

Jadranka Berić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica (zaštita bilja)

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr