Pripreme za jesensku sjetvu žitarica

Pripreme za jesensku sjetvu žitarica

Pred ratarima je novi ciklus uzgoja ozimih ratarskih kultura; ozimog pivarskog i stočnog ječma, ozime pšenice i ozime zobi. Cilj svake proizvodnje pa tako i u poljoprivredi je zarada, a da bi zaradili potrebno je znati, da bi znali potrebno je učiti.

Najteži način učenja je na vlastitim greškama, a ujedno i najskuplji. To znaju naši poljoprivrednici često, nažalost, iz osobnih iskustava.

Tlo sa svojim fizikalno kemijskim i biološkim osobinama, biljka sa sortnim osobinama, fotosinteza, usvajanje hraniva, bolesti, štetnici, korovi, klima, oborine, cijene repromaterijala i gotovog proizvoda i sve to potpomognuto nepredvidivim vremenskim prilikama i sve češćim elementarnim nepogodama, okruženje je u kojem poljoprivrednik uzgaja biljku. Proizvodnja je to koja zahtjeva doista kompleksna znanja a o kojoj još uvijek „svi znaju sve“. Rezultat takvog znanja najbolje nam kazuju naši desetogodišnji prosječni prinosi pšenice od 4,83 t/ha, ječma 3,76 t/ha i zobi od 2,80 t/ha.

Stoga valja krenuti od početka. Početak svake agrotehnike proizvodnje je plodored kao prostorna i vremenska izmjena kultura. Za žitarice kažemo da im je uzgoj obavezan u plodoredu, što vremenski duže se vraćaju na istu površinu tim bolje. Uzak plodored, a napose uzgoj u monokulturi dovodi do sigurnog pada prinosa. Rezultat je to jednolične obrade tla, jednostranog korištenja resursa tla, razvoja bolesti, šetnika, korova i drugih čimbenika koji ograničavaju proizvodnju. Uzak plodored veliki je problem naše poljoprivrede stoga strukturu sjetve treba unaprijed planirati i proširiti uzgojem industrijskih kultura i zrnatih mahunarki kako bi podigli rentabilnost korištenja poljoprivredne mehanizacije, očuvali plodnost našeg tla i uzgojili više i bolje. Dakle, treba se prilagoditi situaciji na gospodarstvu i planirati plodored dugoročnije. No još uvijek kukuruz je predkultura koja je najzastupljenija ozimim usjevima, a upravo kukuruz ima niz nedostataka; od kasne berbe, velike biljne mase koja ostaje nakon berbe i sve to praćeno jesenskim kišama otežava kvalitetnu pripremu tla i samu sjetvu. Kukuruz tretiramo sredstvima za zaštitu bilja koja mogu imati fitotoksično djelovanje na pšenicu, a posebno to treba imati na umu ove godine kada se u uvjetima suše sredstvo nije dovoljno razgradilo i posljedice će vrlo vjerojatno snositi mladi ozimi usjevi. Stoga, kad je riječ o kukuruzu kao predkulturi tlo ove jeseni treba dublje nego inače poorati. Predlažemo sjetvu ozimih žitarica planirati nakon žetve ranijih hibrida kukuruza. Oni ranije napuštaju tlo pa kao i uljana repica i suncokret omogućavaju raniju i kvalitetnu pripremu tla za sjetvu ozimih kultura.

Često na našim predavanjima poljoprivrednicima naglašavamo kako biljka  putem korjenovog sustava osim što uzima hraniva otopljena u vodi i diše, dakle uzima kisik (mnogi to ne znaju) pa je izuzetno važno tlo pripremiti na način da se suvišna voda brzo ocijedi iz zone korijena nakon oborina, u sitnim porama zadrži kapilarna voda koja treba biti uvijek na raspolaganju biljci, a prozračnost tla  omogući disanje biljci. Primjeri iz prakse govore u prilog ovoj problematici pa često na arkod parcelama imamo mjesta na kojima se zadržava voda dulje vrijeme i usjev ili se uguši i propadne ili biljka oslabi i onda takva iscrpljena nije više sposobna dati očekivani urod.

Stoga u suvremenoj agrotehnici kombiniramo  različite modele obrade tla od uporabe pluga do podrivanja tla. Nikada tlo ne valja jednolično obrađivati.

Analiza tla se još uvijek malo provodi, nepoznat  nam je sastav našeg tla, njegove zalihe hraniva, a napose kiselost. Dobar gospodar zna čime raspolaže, a u praksi često imamo slučajeva gdje se i povećanom gnojidbom ne postižu zadovoljavajući prinosi. Tek kad se napravi analiza tla onda dijagnosticiramo problematiku i vidimo u čemu je problem. Analiza tla nije skupa, često je subvencionirana od strane jedinica lokalne samouprave i preporučamo je svim poljoprivrednicima. Tako ćemo znati s čime raspolažemo u tlu i što nam je činiti. Usko je to vezano i uz gnojidbu kao razliku između potreba biljke na hranivima za očekivani prinos i zaliha našeg tla. Kompleksan problem, ali rješiv.

Kada govorimo o pripremi tla za sjetvu ozimina, onda veliku važnost treba pridavati predsjetvenoj pripremi. Ona treba omogućiti pravilno polaganje sjemena na zadanu dubinu sjetve, pravilan broj biljaka na jedinici površine, a sve to treba omogućiti kvalitetno i ujednačeno nicanje usjeva, kvalitetan i ujednačen porast kao preduvjet visokog i kvalitetnog prinosa. Dakle, u pravilu svakoj pojedinačnoj biljci trebamo omogućiti maksimalne uvjete rasta i razvoja kako bi svaka dala svoj maksimum, a puno takvih pojedinačnih biljčica daju zadovoljavajući i očekivani prinos.

Pred nama je odluka o kojoj će ovisiti poslovanje gospodarstva. Proizvodnja žitarica je na granici rentabilnosti. Svaka nepromišljena odluka i nepravovremeni agrotehnički zahvat utjecat će na manji prinos, a s time u vezi na manji dohodak. Zato treba oprezno planirati sjetvu, učiti i slušati struku, a Savjetodavna služba u tome uvijek stoji na raspolaganju.

Mladen Konjević, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr