Preporuke za spremanje kukuruzne silaže

Preporuke za spremanje kukuruzne silaže

U intenzivnoj proizvodnji mlijeka i hranidbi tovne junadi kukuruzna silaža je dragocjena krma. To je najjeftinije voluminozno energetsko krmivo za preživače koje se vrlo jednostavno proizvodi i skladišti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ako je pravilno spremljena i konzervirana, kukuruzna silaža ima vrlo visoku probavljivost.

Pripremljena silaža mora dugo razdoblje ostati kvalitetna ne smije postati pogodni medij za razmnožavanje mikroorganizama, koji su često štetni za preradu mlijeka.

Nažalost, ove godine stočari BBŽ suočeni su sa velikim problemom u proizvodnji kukuruza, prouzrokovan višemjesečnom sušom. Vrlo visoke temperature zraka koje su često bile iznad 350C i više, praćene nedostatkom oborina štetno su utjecale na usjev kukuruza naročito u razdoblju prije metličanja i trajale su od polovice svibnja do kraja srpnja, a negdje i duže. Suša u tom razdoblju značajno je smanjila prinos. To se očituje u slabijoj oplodnji i razvoju zrna na klipovima.

 

2016

I

II

III

IV

V

VI

VII

1-7 mjesec

 Bilogora

79,7

83,4

74,7

26,7

71,5

69

108,4

513,4

 Bjelovar

76,4

100

74,3

43,2

85,2

78,4

57,4

514,9

 Daruvar

98

93,4

103,9

35,3

83,7

99,6

152,6

666,5

                 

2017

I

II

III

IV

V

VI

VII

1-7 mjesec

 Bilogora

36

44,2

40,1

24,6

32,2

36,7

69,1

282,9

 Bjelovar

32,8

33,1

26,2

28,2

76

54,7

37,4

288,4

 Daruvar

71

49,4

50

62,8

45

70,3

71,9

420,4

 

U proizvodnji silažne mase tehnološka zrelost kukuruza nastupa ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od prosječno 65-70% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka.

Da bismo mogli odrediti pravi trenutak za siliranje, prvi i najvažniji zadatak je obići i  utvrditi stanje u kakvom se biljke kukuruza nalaze na svim zasijanim parcelama pod kukuruzom, odabrati najbolje usjeve kukuruza za siliranje i procijeniti sadržaja vlage u zrnu kukuruza.

To se radi tako da se prelomi klip i promatra se mliječna crta na zrnu, koja se pojavljuje oko četrdeset dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna.

Optimalni trenutak za siliranje je kada je mliječna crta ispod donje polovice zrna, te se računa da u tom trenutku vlažnost zrna iznosi oko 35-40%.

U sušnim uvjetima koji su bili ove godine, optimalno vrijeme za siliranje može nastupiti ranije jer je sadržaj vode u stabljici u pravilu niži u usporedbi s onim u normalnoj vegetacijskoj sezoni. Stoga je siliranje kukuruza u sušnim uvjetima poželjno obaviti najkasnije od stadija ½ mliječne crte.

Da bi se spriječila kontaminacija silaže sa zemljom, visina reza cijele stabljike kukuruza treba biti najmanje 30 cm od tla.

Što je visina reza stabljike viša, to će i silaža biti kvalitetnija zbog povećanog sadržaja klipa i zrna u ukupnoj siliranoj masi, a i spriječit će se unos donjih dijelova biljke, koji su najčešće uprljani zemljom.

Nadalje, može doći do povećanog sadržaja nitrata u silažnoj masi ukoliko je usjev kukuruza tijekom vegetacije bio izložen nedostatku vode, a nakon toga su pred razdoblje skidanja usjeva u polju nastupile oborine. Preživači poput mliječnih krava su posebno osjetljivi na prekomjerne količine nitrata u obroku jer ti nitrati u buragu prelaze u toksične nitrite.

Da bi se silažna masa mogla dobro nagaziti, potrebno je da duljina sječke bude manja od 1 cm, uz obavezno drobljenje svakog zrna, jer dulja sječka izaziva efekt spužve kao kada je masa presuha. Takva silaža teško se zbija, dolazi do ulaska zraka i nepoželjnih mikroorganizama koji se razvijaju u takvim situacijama.

Silažnu masu treba gaziti kontinuirano kako se doprema u silos, jer u slučaju gaženja debljeg sloja dolazi do stvaranja zračnih jastuka. Optimalna sabijenost silaže iznosi oko 700 kg zelene mase odnosno oko 250 kg suhe tvari po kubnom metru.

Najbolje je kada se punjenje i zatvaranje silosa može završiti u jednom danu. Na kraju dolazi pokrivanje silosa, prvo tankom pod folijom koja priliježe uz silažu, a na nju treba staviti deblju UV stabilnu foliju, te na kraju opteretiti pravilno složenim vrećama pijeska, ili auto gumama, ili silažnim dekama, da bismo u silažnoj masi zadržali anaerobne uvijete.

I kod ovako kvalitetno spremljene silaže može se javiti jače zagrijavanje u silosu, a u ljetnim mjesecima i pojava naknadne fermentacije, te velikog gubitka energije.

Za sprečavanje naknadne fermentacije se koriste određeni inokulanti koji djeluju kao stabilizatori u silosima. Ti proizvodi umanjuju pojavu prekomjernog zagrijavanja i čuvaju pohranjenu energiju u samom silosu.

Da bi se onemogućilo dugotrajno izlaganje silažne mase kisiku i spriječilo pojavu štetnih plijesni u silaži, prilikom dimenzioniranja silosa mora se voditi računa o potrošnji, koja treba biti takva da se svakodnevno troši minimalno 30 cm silaže na dan u dubinu silosa. Ako je potrošnja sporija, plijesni „dolaze do zraka“?! – SILAŽA POSTAJE OPASNA!

I kod ovako kvalitetno spremljene silaže može se javiti jače zagrijavanje u silosu, a u ljetnim mjesecima i pojava naknadne fermentacije, te velikog gubitka energije.

Najopasniji mikotoksini koji nastaju od plijesni u silaži jesu: aflatoksini (opasni u mlijeku) i zearalenoni (ZON) – vrlo štetni u reprodukciji krava i junica.

PREPORUKA: NE dozvolite da kukuruzna silaža od vrijedne i profitabilne krme postane opasnost za krave, a preko mlijeka i za ljude.

Josip Komljenović, dipl. ing. agr.
Savjetodavna Služba BBŽ
Foto: Josip Komljenović

 

 

 

 

 

 

 

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr