Nebriga, neznanje ili…..

Nebriga, neznanje ili…..

Posljednjih dana intenzivirali su se radovi na poljoprivrednim površinama, međutim na dosta parcela primijećeno je da poljoprivredni proizvođači spaljuju biljne ostatke (pogotovo kukuruzovine).

Djelatnici Savjetodavne službe diljem Republike Hrvatske kroz zimska predavanje već duži niz godina educiraju poljoprivredne proizvođače o minimalnim uvjetima upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima, odnosno uvjetima VIŠESTRUKE SUKLADNOSTI, kojih se poljoprivredna gospodarstva moraju pridržavati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

Na mrežnoj stranici Savjetodavne službe, pod Publikacije, može se pronaći brošura Višestruka sukladnost u kojoj su navedeni svi važeći Good agricultural and environmental conditions (GAEC) = Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti i Statutory management requirements  (SMR) = Obavezni zahtjevi za upravljanje.

Višestruka sukladnost sastoji se od:

Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) - minimalni uvjeti upravljanja vezani uz zaštitu tla od erozije, zaštitu i upravljanje vodama, održavanje strukture tla i razine organske tvari u tlu i osiguranje minimalne razine održavanje da bi se spriječilo uništavanje staništa.

Primjena GAEC uvjeta obvezna je od 1. siječnja 2012. godine

● Obaveznih zahtjeva za upravljanje (SMR) - minimalni uvjeti upravljanja vezani za zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja.

Primjena SMR uvjeta uvodila se kroz godine postupno, prvi dio od 2014. godine, drugi dio od 2016. godine, a treći dio provoditi će se od 2018. godine.    

Svi propisi vezani uz višestruku sukladnost moraju se poštivati od početka njihove primjene u Republici Hrvatskoj. Nepridržavanje uvjeta propisanih Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji ima za posljedicu smanjenje ili potpuno obustavljanje isplate potpora u poljoprivredi.

Jedan od GAEC uvjeta koje poljoprivredni proizvođači trebaju poštivati te se za isti primjenjuju sankcije za nepoštivanje od 01. siječnja 2012. godine je GAEC 3- Upravljanje žetvenim ostacima, a prema važećem Pravilniku o višestrukoj sukladnosti (NN: 32/15 i NN: 45/16), sada je to GAEC 6 - Upravljanje žetvenim ostacima i sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom.

Ispunjavanjem ovog uvjeta održava se povoljna razina organske tvari u tlu koja je neophodna za provedbu poljoprivredne proizvodnje, sprečava se opasnost od pojave požara, sprečava se onečišćenje okoliša dimom i pepelom, sprečava uništavanje požarom mikro i makrofaune, poboljšavaju se fizikalno-kemijska svojstva tla i potiče se biološka aktivnost u površinskom sloju tla.

U svrhu ispunjavanja ovog uvjeta zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama.

Izuzetak od zabrane paljenja predstavljaju slučajevi paljenja:

  • u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetočinja o čemu postoji službena naređena mjera,
  • biljnih ostataka nakon rezidbe trajnih nasada i
  • spaljivanje biljnih ostataka korova.

Navedeno će se provjeravati kontrolom na terenu.

Zaoravanjem biljnih ostataka popravljamo plodnost i produktivnost tla koje nam je najvažnija karika u ostvarivanju stabilnih i visokih prinosa dobre kvalitete. Zaorani biljni ostaci uključuju se u proces kruženja organske tvari u tlu. Njihovim unošenjem u tlo stimulira se biološka aktivnost tla i pozitivno utiče na strukturu i vodno-zračne odnose u tlu. Tla s više organske tvari povoljnije su strukture, kod lakših, pjeskovitih tala unosom organske tvari povećavamo njegovu sposobnost zadržavanja vode, dok kod teških tala povećavamo kapacitet tla za zrak. U intenzivnoj biljnoj proizvodnji količina žetvenih ostataka je dosta značajna i ovisi o uzgajanoj biljnoj vrsti, sorti (npr. visoke pšenice-više žetvenih ostataka i obrnuto), ali i o vremenskim uvjetima u vegetacijskoj godini. Okvirne količine žetveni ostataka su: ozima pšenica 5-7 t/ha slame, kukuruz 8-12 t/ha, suncokret 4-6 t/ha, soja 3-5 t/ha. Vrijednost žetvenih ostataka ovisi o sadržaju hraniva, odnosu ugljika i dušika (C/N) i količini celuloze i lignina. Kod biljnih ostataka različitih uzgajanih kultura nije isti sadržaj organskih sastojaka kao ni sadržaj hraniva. Odnos ugljika i dušika najširi je kod slame strnih žitarica 50-150:1, kod pšenice 75:1, kukuruza 50-60:1, suncokreta 40-50:1, dok je kod lucerne 14:1. Treba naglasiti da je C/N odnos u zrelom stajnjaku 20:1, a u trajnom humusu 10:1. Organska tvar u tlu sadrži oko 50% C i oko 5% N, pa je omjer C/N približno 10:1. Zaoravanjem žetvenih ostataka sa širokim C/N odnosom u tijeku njihove razgradnje može se očekivati „dušična depresija“ jer kod unošenja organske tvari s malim sadržajem dušika (0,40-0,50%) i puno celuloze, lignina i hemiceluloze razvija se intenzivna mikrobiološka aktivnost. „Dušičnu depresiju“ možemo izbjeći dodavanjem 7-8 kg dušika na tonu suhe biljne mase.

Oslobađanje dušika i mogućnost usvajanja višim biljkama započinje tek kad je C/N odnos manji od 25:1. Jedan dio djelomično razložene svježe organske tvari se daljnjim postupkom humifikacije uz pomoć mikroorganizama pretvara u humus. Tako dobivene hranive tvari iz žetvenih ostataka imaju sličnu hranidbenu vrijednost za biljke kao one iz stajnjaka. Slijedom navedenog spaljivanjem biljnih ostataka na poljoprivrednim površinama osiromašujemo tlo, dok stara indijanska poslovica govori slijedeće:

„Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece. Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.“

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr