Stanje usjeva ozimih žitarica u Međimurju i preporuke za prihranu

Stanje usjeva ozimih žitarica u Međimurju i preporuke za prihranu

Sjeverozapadni dio Hrvatske u posljednje tri vegetacijske sezone bilježi znatno povećanje zabilježenih količina oborina od višegodišnjeg prosjeka.

Tako je u Međimurskoj županiji mjereno na iMetos uređaju na različitim lokacijama u 2013. godini zabilježeno iznad 1000 mm oborina, 2014. godine prosječno 1270 mm oborina, dok u 2015. Godini zabilježeno 900 mm. Valja napomenuti da višegodišnji prosjek 1990.-2002. godine prema podacima DHMZ, mjerna postaja Čakovec, iznosi 782 mm. Samo u mjesecu veljači ove godine zabilježeno je 133 mm oborina (iMetos uređaj, lokalitet Trnovčak). Osim vidljivog povećanja količine oborina, njihov raspored tijekom godine za uzgoj pojedinih ratarskih kultura nije povoljan.

Ovako velike količine oborina u proteklim godinama, ali i početkom ove vegetacijske sezone uzrokovale su znatno ispiranje hraniva u dublje slojeve tla. Slabo razvijen korijenov sustav u ovoj fazi razvoja ozimih strnih žitarica ne može usvojiti hraniva iz dubljih slojeva tla. Stanje usjeva najlošije je na laganim pjeskovitim tlima, gdje je ispiranje hraniva veće, ali također i na kiselim tlima.

Pšenice na ovakvim tlima nisu započele s busanjem, slabo su razvijenog korijenovog sustava, crvenkaste boje koja se pojavljuje uslijed nedostatka fosfora.

Budući da ozimi ječam ima korijenov sustav slabije upojne moći u odnosu na pšenicu, vidljiva je velika razlika u razvoju ječma na kiselim tlima i tlima povoljnije reakcije.

Poljoprivredni proizvođači koji zbog povećane količine oborina nisu mogli obaviti prvu proljetnu prihranu, svakako je trebaju obaviti čim to dopuste vremenski uvjeti, ali i stanje tla na parceli. Ulaskom na tlo koje je zasićeno vodom, krše se odredbe višestruke sukladnosti koje treba poštivati. Prema GAEC 4 - „Primjereno korištenje mehanizacije“, kako bi se očuvala povoljna struktura tla i spriječilo zbijanje tla, ne smije se koristiti mehanizacija na tlu zasićenom vodom, poplavljenom tlu i tlu  prekrivenom snijegom (osim prilikom žetve ili berbe).

Prihranu valja obaviti KAN-om (kalcijsko-amonijski nitrat), tako da iscrpljene biljke čim prije dobiju potrebnu količinu dušika. Za parcele kod kojih nema analize tla na kojima je pšenica potrebne količine KAN-a iznose od 150-200 kg/ha, dok su količine kod ječma nešto manje i iznose 150 kg KAN-a/ha. U ovakvim uvjetima ne dolazi u obzir preporuka za prihranu UREA-om, kojom se zbog kemijskog sastava neće osigurati potrebna količine dušika na vrijeme.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
Viša stručna savjetnica iz ratarstva

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr