Pravilnom agrotehnikom do visokih prinosa pšenice dobre kakvoće

Pravilnom agrotehnikom do visokih prinosa pšenice dobre kakvoće

Proizvođači pšenice prilikom planiranja sjetve ove jeseni veću pozornost pridaju izboru sorata pšenice, a uzrok tome su rezultati ovogodišnje žetve i otkupa uroda sukladno Kodeksu o otkupu žitarica i uljarica.

Na stručnom Savjetu za proizvodnju i preradu uljarica i žitarica održanom polovicom rujna u Ministarstvu poljoprivrede predloženo je da se pšenica s manjim sadržajem proteina od 11% ne otkupljuje za ljudsku hranu. Poznavanje karakteristika sorata i povođenje preporučenih agrotehničkih mjera utječe na kvalitetu uroda, a time i na otkupnu cijenu  proizvedene pšenice. Dakle, ukupni dohodak u proizvodnji pšenice nije rezultat samo postignutog   prinosa po jedinici površine, već konačna otkupna cijena kilograma pšenice ovisi o nekoliko čimbenika: kakvoći (sadržaj proteina), čistoći (učešće primjesa) i hektolitarskoj masi. Osim odabrane sorte, na prinos i njegovu kakvoću utječe tlo na kojem proizvodimo, vremenske prilike, ali i provedena agrotehnika na svakoj parceli.

Zahtjevi prema vanjskim čimbenicima

Pšenici najbolje odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije. Najpovoljnija temperatura za klijanje i nicanje pšenice je 14-20C. Pri takvim temperaturama period od sjetve do nicanja traje 5-7 dana. Kod temperature 7-8C pšenica niče za 17-20 dana, a pri nižim temperaturama klijanje i nicanje je još sporije. Kad pšenica razvije 2-3 lista, ako je dobro ishranjena i ukorijenjena te je prošla period kaljenja, može podnijeti temperature i do -25C, a prekrivena snježnim pokrivačem i niže. Tijekom vegetacije potrebno je 500-700 mm dobro raspoređenih oborina. Na nedostatak vlage pšenica je najosjetljivija u fazi vlatanja, a zatim tijekom formiranja i nalijevanja  zrna. Kritičan period u odnosu na suvišnu vodu je pred kraj vegetacije (svibanj-lipanj). Stres uzrokovan visokim ili niskim temperaturama tijekom cvatnje i nalijevanja zrna može uzrokovati pad prinosa.

Plodored

Ozima pšenica ima veće zahtjeve prema predusjevima u odnosu na druge ozime kulture. Kod nas se pšenica uzgaja najčešće u plodoredu s kukuruzom. Ovisno o duljini vegetacije odabranog hibrida kukuruza zbog pravovremene i pravilne pripreme tla te zajedničkih bolesti, kukuruz kao predusjev pšenici može biti dobar, prosječan ili loš. Ukoliko je kukuruz predusjev pšenici onda treba birati hibride kraće vegetacije. Jednogodišnje leguminoze (soja, grašak, grah) su odlični predusjevi jer dozrijevaju ranije i nakon žetve ostaje dovoljno vremena za obradu i pripremu zemljišta za sjetvu pšenice. Osim toga, zemljište obogaćuju dušikom, a površina ostaje relativno čista od korova. Šećerna repa se smatra jednim od boljih predusjeva, ali se ona također mora na vrijeme izvaditi, da bi se izvršila pravovremena obrada tla i sjetva pšenice. Dobar predusjev su suncokret i uljana repica. Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi ili uzgoj nakon neke druge strne žitarice (ječma, zobi, raži, pšenoraži ili pira)  zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Na istom zemljištu može se ponovno uzgajati nakon tri godine.

Obrada zemljišta

Predkultura utječe na obradu tla, vrijeme i datum sjetve, gnojidbu. Sustav obrade ovisi o predusjevu, količini žetvenih ostataka, tipu zemljišta. Osnovnu obradu ili oranje, dovoljno je provesti do dubine  25 cm što je moguće ranije, 2-3 tjedna prije sjetve kako bi se tlo bolje sleglo. Dopunsku ili predsjetvenu obradu treba urediti do te mjere da površinski sjetveni sloj bude orašasto-mrvičaste strukture do dubine sjetve. Previše fina priprema nije poželjna ni potrebna. Kvalitetna priprema tla za sjetvu omogućava kvalitetnu sjetvu, brzo i ujednačeno nicanje.

Izbor sorte

U proizvodnji najveću vrijednost predstavljaju one sorte koje su sposobne u proizvodnim uvjetima dati visoke i stabilne prinose odgovarajuće kakvoće zrna. Stoga je neophodno primijeniti sve agrotehničke mjere koje će omogućiti  postizanje  genetskog potencijala odabranih sorata. Svakako, proizvođači koji proizvode pšenicu na većim površinama, u strukturi sjetve trebaju imati nekoliko sorata različite duljine vegetacije radi sve većih ekstrema tijekom vegetacijske sezone (visoke temperature u periodu cvatnje, nedostatak oborina ili višak oborina u kritičnim periodima razvoja pšenice). U prilogu je tablica s podacima o sortama pšenice i njihovoj namjeni (krušna, poboljšivač i konditorska pšenica).

Prilog: Tablica: Sorte pšenica koje se nalaze na tržištu RH za sjetvu 2015.

Gnojidba pšenice

Gnojidba pšenice je vrlo važna mjera agrotehnike u postizanju visokih prinosa dobre kakvoće. Količinu potrebnih hraniva za određeni prinos najtočnije određujemo temeljem kemijske analize tla. U obzir treba uzeti gnojidbu predusjeva i plodnost tla. Na različitim tipovima zemljišta i u različitim agro-okolišnim uvjetima treba istaknuti ulogu dušika kao nositelja visokih prinosa pšenice. Također je važan odnos između NPK hraniva i dinamika gnojidbe. Cjelokupna potrebna količina fosfora i kalija unosi se prilikom osnovne obrade tla. Ukoliko je predkultura pšenici kultura koja ostavlja veliku masu žetvenih ostataka (npr. kukuruz) prije osnovne obrade potrebno je dodati 100 - 150 kg/ha UREE ili 100-120 l/ha UAN–a radi bolje razgradnje biljnih ostataka. Osnovnom gnojidbom u tlo treba unijeti PK 20-30 ili NPK 8-26-26 ili NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 u količini 200 - 400 kg/ha. Predsjetvena gnojidba ukoliko je potrebna provodi se sa 150-200 kg/ha NPK 15-15-15. Od ukupnih potreba ishrane dušičnim gnojivima prilikom jesenske obrade doda se 1/3 od njegove ukupne potrebne količine što je obično dovoljno iz učešća dušika u formulaciji NPK gnojiva. Ostatak potrebnog dušika unosi se prihranama u proljetnom periodu, najbolje na osnovu N-min metode.

Prva prihrana (3.-4. list) važna je za sve pšenice, jer se u II i III etapi razvoja izdužuje i segmentira budući klas. Brz porast nadzemnih dijelova biljke započinje kad se minimalna temperatura ustali iznad 5°C. Tada dolazi do povećanja volumena stanica, ali na račun rezervi hraniva i usvajanja vode. Prva prihrana utječe na boju usjeva i intenzivniju fotosintezu. Također utječe na formiranje vlati, odnosno broj vlati/m² i brži rast biljaka u vlatanju, a količina dušika ne smije prelaziti 55 kg/ha. Prva prihrana ne smije se obaviti prerano. Druga prihrana obavlja se u trenutku zametanja klasića (IV etapa razvoja) koja se odvija u početku vlatanja (oko 10. travnja ovisno o sorti, datumu sjetve i vremenskim uvjetima). Taj trenutak određuje se isključivo na temelju stanja razvijenosti usjeva pšenice, odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (oko 2 cm). Količina N može biti veća od 55 kg/ha jer više ne postoji opasnost polijeganja. Za dobru kvalitetu zrna vrlo je značajna treća prihrana koju obavljamo od početka klasanja do cvatnje pšenice. Ovom prihranom produžuje se vrijeme nalijevanja zrna, povećava težina zrna i postotak proteina u zrnu.

Izbor dušičnog gnojiva ovisi o vremenskim prilikama. Ukoliko ima dovoljno vlage, prednost u prvoj i drugoj prihrani imaju nitratna ili amonijsko-nitratna dušična gnojiva. Za treću prihranu jednostavnije je primijeniti otopinu UREE ili UAN-a. Temeljem prošlogodišnjih rezultata istraživanja utjecaja treće prihrane pšenice dušičnim gnojivima, utvrđeno je povećanje prinosa zrna, sadržaja proteina u zrnu pšenice i kvalitete brašna i kod krušnih sorti i kod sorata poboljšivača.

Za prinos pšenice od 6 t/ha, što kroz rezerve tla što kroz gnojidbu, pšenici treba osigurati 150-180 kg dušika, 90-100 kg fosfora i 160-200 kg kalija.

Primjer gnojidbe:

 

 

N

P

K

U osnovnoj obradi

300 kg/ha PK 20:30

100 kg/ha UREA

46

60

90

Pred sjetvu

200 kg/ha NPK 15:15:15

30

30

30

1. prihrana

200 kg/ha KAN

54

 

 

2. prihrana

150 kg/ha KAN

40,5

 

 

3. prihrana

10% otopina UREA

(utrošak 200 l/ha otopine)

9,2

 

 

UKUPNO

 

179

90

120

Sjetva pšenice

Usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije otvorena je mogućnost poljoprivrednim proizvođačima da pod određenim uvjetima koriste farmersko sjeme. Sjetva nedeklariranog sjemena dozvoljena je iznimno uz uvjet ispitivanja sjemena prije sjetve u ovlaštenom laboratoriju na prisutnost spora Tilletia spp., što je propisano Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia  spp. (»Narodne novine«, broj 80/2013). Dakle, sjeme mora biti zdravstveno ispravno i za to poljoprivrednik mora imati potvrdu laboratorija ovlaštenog za ispitivanje sjemena. Sjetvom necertificiranog i nedorađenog sjemenom dolazi do:

- značajnog smanjenja prinosa po jedinici površine

- povećanja pojave bolesti i smanjenja kvalitete uroda (npr. kod pšenice do smanjenja bjelančevina i glutena).

Na sjetvenim površinama gdje se koristi nedorađeno i necertificirano sjemena pogoduje se razvoju i širenju zaraznih bolesti i korovskih vrsta. Dakle, sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje.

Optimalan rok sjetve u našim agroekološkim uvjetima za većinu sorata pšenice je od 15.–25. listopada. Najbolja faza razvoja pšenice za ulazak u zimu i prezimljenje je početak busanja s formirana 3-4 bočna izboja. Zbog velikog broja sorata koje se nalaze na tržištu potrebno je  poznavati optimalan rok sjetve za pojedinu sortu. Ukoliko se pšenica sije na većoj ukupnoj površini, potrebno je izabrati nekoliko sorata različite duljine vegetacije. Time smanjujemo rizik koji mogu izazvati različiti vremenski uvjeti tijekom različitih vegetacijskih sezona uzgoja, nekad pogodni jednoj, nekad drugoj sorti. Rana i prekasna sjetva nisu poželjne u agrotehnici proizvodnje pšenice. Vrlo rana sjetva za posljedicu može imati jače izmrzavanje i jaču pojavu oboljenja (snježna plijesan). Kod prekasne sjetve veći su troškovi jer je potrebno povećati sjetvenu normu za 10 % i to za svakih 10 dana kašnjenja sjetve u odnosu na optimalni rok kako bi se u žetvi ostvario željeni broj klasova/m², veći su gubici u nicanju, a i prihrana mora biti pojačana. U slučaju da sjetva mora trajati duži vremenski period, prednost ima ranija sjetva, ali ne prije listopada (kada je u pitanju žitno područje).

Dubina sjetve ovisi o tipu tla i od vremenu sjetve. Ona se kreće od 3–5 cm (lakša tla - dublje, teža tla – pliće). Količina sjemena mora biti takva da osigura optimalan broj klasova po jedinici površine. Budući da se pšenica sije na potreban broj zrna/m2, treba se držati uputa oplemenjivača i proizvođača sjemena jer su sjetvene norme različite, a kreću se od 350 – 700 klijavih sjemenki/m2. Za sorte koje imaju izražen koeficijent busanja sjetvena norma iznosi za optimalan rok sjetve od 350-450 klijavih zrna po m2, što odgovara količini sjemena od 180-220 kg/ha.

Količina sjemena za sjetvu ovisi još i o fizičkim svojstvima sjemena (apsolutna masa – masa 1000 sjemenki), klijavosti i čistoći sjemena.

Teoretski primjer izračunavanja sjetvene norme:

Prilikom sjetve korisno je ostaviti stalne prohode za poljoprivrednu mehanizaciju. Uvjet je da prohodi budu usklađeni s oruđima za njegu: prskalicom i rasipačem mineralnog gnojiva. Osim uštede sjemena (4-6%), ovom mjerom osiguravamo precizno spajanje prohoda prilikom prihrane gnojivima ili zaštite pesticidima. Time je ujedno omogućen ulazak u usjev prema potrebi, čak i u ekstremnijim vremenskim uvjetima bez straha od gaženja i gubitka za prinos pregaženog dijela usjeva.

Mjere njege u toku vegetacijskog perioda

Redovitim praćenjem stanja usjeva pšenice, možemo pravodobno i pravovaljano zaštiti usjev pšenice registriranim sredstvima za zaštitu bilja od korova, bolesti i štetnika i tako povećati prinos i kakvoću. Odabir herbicida ovisi o zakorovljenosti parcele, brojnosti i vrsti korova, a zaštita od korova može se obaviti u jesen ili u proljeće. Zaštita od bolesti provodi se 1-2 puta tijekom vegetacije ovisno o uzročniku, intenzitetu napada i pragu štetnosti. Prvi puta u fazi 1. - 2. koljenca, a drugi puta u fazi klasanja. Pravodobno korištenje fungicida uvelike utječe na prinos i kakvoću zrna. Štetnik koji redovito pričinjava štetu je žitni balac. Odluka o primjeni kemijskih mjera zaštite donosi se temeljem procjene, odnosno utvrđenog praga štetnosti. Treba voditi računa o pojavi rezistentnosti štetnih organizama na pojedina sredstva te o karenci. Izvještajno prognoznim poslovima u zaštiti bilja predviđa se pojava štetnih organizama, te preporuča vrijeme, način i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama: (http://arhiva.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da se preporuke približe što većem broju proizvođača, Savjetodavna služba, na regionalnoj razini, objavljuje preporuke za suzbijanje štetnih organizama u lokalnim medijima (radiju i novinama). Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zaštitu bilja na nacionalnoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju. Poljoprivredni proizvođači smiju koristiti samo registrirana sredstva za zaštitu bilja (SZB) i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektroničkom obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a).

Žetva

Kad vlažnost zrna pšenice dosegne 20 %, može se početi sa žetvom, ali se tada zrno mora dosušivati. Uobičajeni troškovi sušenja iznose 10 % vrijednosti pšenice. Da bi se izbjegli troškovi, valja sa žetvom pričekati dok vlaga ne padne na oko 13 %. Na otkupnu cijenu pšenice imat će utjecaj sadržaj primjesa. Pravovremenom žetvom dobro podešenim i očišćenim kombajnima može se utjecati na manji lom zrna pšenice, manje učešće pljevica i ostalih nečistoća (slama, zemlja…).

Očekivani prinosi pšenice uz provođenje svih potrebnih agrotehničkih mjera iznose iznad 6,0 t/ha. Pšenice za specijalne namjene (konditorska industrija) i poboljšivači prosječno daju niže prinose u odnosu na krušne pšenice.

Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da provjere uvjete otkupa kod otkupljivača na svom području (cijene otkupa uglavnom se formiraju u vrijeme žetve) kao i sortiment koji otkupljivači predlažu ili ugovaraju, a tek onda izaberu sebi najprihvatljiviju i najrentabilniju sortu.

Pred poljoprivrednicima koji u strukturi sjetve, pšenicu imaju na malim površinama, za vlastite potrebe (zamjena za brašno u mlinovima), a koji žele prodati eventualne viškove postoji mogućnost udruživanja u proizvođačke organizacije.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
S
iniša Hrgović, dipl. ing. agr.
mr. sc. Tatjana Međimurec

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr