Jača pojava obične krastavosti na krumpiru

Jača pojava obične krastavosti na krumpiru

Obilaskom proizvođača na području Ogulina i okolice, na nekim je parcelama primijećena vrlo jaka pojava obične krastavosti krumpira (Streptomyces scabies).

Ovisno o osjetljivosti sorte na ovu bakterijsku bolest, reakciji tla i prisutnosti bakterije u tlu, bolest je bila različitog intenziteta na različitim lokalitetima.

Slika 1: Vađenje krumpira i ručno branje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u okolici Ogulina

Simptomi bolesti vidljivi su na gomoljima u vidu smeđih okruglih ili nepravilnih plutastih hrapavih površina, koje podsjećaju na krastice. Različitih su veličina i dubina. Obično su 5-10 mm u promjeru. Razlikuje se: plitka krastavost na površini gomolja, duboka krastavost, kad na gomolju nastaju duboke udubine od nekoliko mm te izbočena krastavost, kad su na gomolju kraste u obliku prišteva od nekoliko mm.

Slika 2: Simptomi krastavosti gomolja krumpira

Slika 3: Plitka krastavost

Slika 4: Izbočena krastavost

Slika 5: Duboka krastavost

Uzročnik bolesti je bakterija, koja se prenosi iz godine u godinu na zaraženim gomoljima ili je prisutna u tlu. Putem ozlijeđenih mjesta i lenticela naseljava se u zdrave gomolje. Kad se patogen naseli u epidermalne stanice, one odumiru. Ispod nekrotiziranih stanica stvara se novi sloj stanica, koje bakterija opet napada te se stvaraju plutaste izrasline ili udubljenja.       

Gomolji zaraženi običnom krastavosti su nakon skidanja pokožice potpuno upotrebljivi za ljudsku ishranu, ali zbog ružnog izgleda gube tržnu vrijednost.

Obična krastavost se razvija u laganim, prozračnim tlima, koji obiluju organskom tvar i koja još nije razgrađena (kukuruzovina, biljni ostaci, nezreli stajski gnoj) te na tlima slabo kisele, neutralne ili bazične reakcije (pH 6,8-8). U vrijeme zametanja i porasta gomolja (tuberizacija) razvoju bolesti pogoduju suša i vrućina. Bakterija se može održati u tlu duži niz godina pa iz tla može zaraziti zdrave gomolje.

Mjere zaštite od obične krastavosti:

  • koristiti nezaraženo sjeme,
  • poštivati plodored,
  • za gnojidbu koristiti zreli stajski gnoj,
  • saditi gomolje na kiselijem tlu (pH ispod 6,8),
  • saditi tolerantnije sorte: Berber, Monalisa, Mozart, Laura, Sirtema, Kuroda, Fabula, Fianna, Latona, Sante,
  • izbjegavati sadnju osjetljivih sorata, kao što su: Agria, Bintje, Kleopatra, Konkurent, Marabel, Dali, Kondor, Raja, Remarka, Signora, Vivaldi i srednje osjetljivih sorata: Redstar, Agata, Victoria, Nikita, Ditta.

U Republici Hrvatskoj nema registriranih sredstava za zaštitu bilja, koji bi se mogli primijeniti za suzbijanje te bolesti.

Srećko Kostelić, dipl. ing.
dr. sc. Mirna Ceranić
Snježana Blašković, dipl. ing.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr