Pojava štetnih gusjenica na uljanoj repici

Pojava štetnih gusjenica na uljanoj repici

Gotovo svake godine u poljoprivrednoj proizvodnji desi se neko novo „iznenađenja“ u zaštiti bilja, što je najčešće vezano uz klimatske oscilacije.

Tako je ovaj tjedan uslijedio poziv poljoprivrednog proizvođača iz Trojeglave o pojavi gusjenica na uljanoj repici. Radi se o proizvođaču sa dosta iskustva u proizvodnji ratarskih kultura pa smo odmah utvrdili da se ne radi o pagusjenicama repičine ose listarice (Athalia colibri).

Izlaskom na teren, pronašli smo vrlo proždrljive i živahne gusjenice u dosta velikom broju na biljkama i oko njih. S obzirom na osjetljivi razvojni stadij uljane repice (stadij kotiledona) te proždrljivost i veličinu gusjenica (do 45 mm), štete bi mogle biti velike.

Slika 1: Štete od gusjenica u fazi kotiledona

Slika 2: Štete od gusjenica u fazi kotiledona

Slika 3: Štete od gusjenica u fazi kotiledona

Slika 4: Gusjenice u potrazi za novim biljkama uljane repice

Po izgledu gusjenica je vrlo slična vrsti (Heliothis armigera), no za točnu determinaciju gusjenica treba puno stručnog specijalističkog znanja, tako da ne možemo reći o kojoj se vrsti radi.

Uz parcelu na kojoj je uljana repica nalazi se strnište zakorovljeno ambrozijom (Ambrosia artemisiifolia). Pregledom te parcele na svakoj biljci ambrozije uočene su gusjenice iste vrste kao i na repici pa se može zaključiti da je gusjenica sa korova prešla na uljanu repicu. Poljoprivrednik je spomenuo da su istu vrstu gusjenica primijetili tijekom kombajniranja soje, koja je također bila zakorovljena ambrozijom. Tijekom posljednja dva dana obavljen je pregled uljane repice na još nekoliko lokacija, koje se također nalaze uz zakorovljena strništa, te su i na tim lokacijama primijećene takve gusjenice.

Slika 5: Štete od gusjenica na uljanoj repici u fazi 4 do 6 listova

Iste vrste ovog štetnika pronađene su i na drugim korovskim vrstama. Kod uljane repice koja ima razvijena 3 i više lista štete mogu biti također velike, no biljka u tom stadiju ipak može podnijeti ovakav napad i „preživjeti“.

Slika 6: Gusjenica na korovima

Štete na biljkama uljane repice biti će manje ukoliko je sjetva obavljena na optimalnu dubinu uz provođenje potrebnih agrotehničkih mjera. Na taj način osigurano je brzo nicanje sa optimalnim sklopom biljaka. Za suzbijanje ovih vrsta gusjenica u našoj zemlji nema registriranih insekticida, jer to i nije uobičajena vrsta štetnika na ovoj kulturi. Dobre rezultate mogla bi polučiti primjena insekticida koji su dozvoljeni za suzbijanje štetnika uljane repice koji se javljaju u jesen (repičina osa listarica, repičini buhači), uz to da gusjenice budu u prvim razvojnim stadijima.

Pri pregledu usjeva  na nekim parcelama nađene su i veće štete od gusjenica sovica pozemljuša. Veća pojava ovog štetnika također se može povezati uz toplo vrijeme jer su to migratorske vrste  koje dolaze iz južnijih krajeva. Šteta se prepoznaje po tome što gusjenica pregrize korijenov vrat ili stabljiku koju uvlači u zemlju. Tijekom dana gusjenice se sakrivaju iza grudica zemlje ili se uz biljku nalazi manja rupa u kojoj se mogu naći gusjenice. One  se lako prepoznaju jer su zemljaste boje, golog sjajnog tijela, a na dodir se sklupča. Potreba za suzbijanjem  postoji ukoliko se pronađe 1-2 gusjenice po m², no ukoliko je sklop slabiji to može biti i manji broj. Za suzbijanje sovica pozemljuša u ratarskim kulturama, dozvolu imaju insekticidi: Dursban E-48, Nufos i Pyrinex 48 EC. Suzbijane će biti učinkovito ukoliko se provodi kada su gusjenice u prvim stadijima razvoja (narastu do 45 mm, a tada je djelotvornost sredstva manja). Tretiranja treba provoditi kasno navečer ili rano ujutro kada sovice pozemljuše izlaze iz svojih skloništa.

Slika 7: Gusjenica sovice pozemljuše

Slika 8: Šteta od napada sovice pozemljuše i rupa u kojoj je sakriven

Iz svega gore navedenog možemo izvući zaključak da je svaka godina specifična zbog različitih klimatskih prilika i da moramo biti stalno prisutni na parcelama kako bi pravovremeno uočili i riješili probleme u zaštiti bilja na najbolji mogući način.

Jadranka Berić, dipl. ing. agr.
Jadranka.Beric@savjetodavna.hr

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr