Sjetva lucerne i djetelina

Sjetva lucerne i djetelina

Obilne kiše tijekom prošle godine, stagnacija vode na pojedinim parcelama, ali i visoka razina podzemnih voda, jedan je od uzroka propadanja usjeva lucerišta i djetelišta.

Mnogi poljoprivrednici imaju potrebu za sjetvom lucerne i djetelina kako bi osigurali dovoljno kvalitetne hrane za svoju stoku. Međutim, treba naglasiti da je ljetno-jesenski rok sjetve sitnozrnih mahunarki (15. kolovoza do 10. rujna) završio. Posljednjih se godina radi ekstremnih vremenskih prilika sjetva pomicala u kasnije, manje optimalne rokove što ima za posljedicu nedovoljnu razvijenost usjeva pri ulasku u zimu i propadanje mladih biljčica lucerne. Ovisno o nicanju, odnosno ujednačenosti razvoja mladih biljaka, može doći do propadanja dijela usjeva, ili čak cijelog usjeva. Da bi prezimila, biljka lucerne treba razviti minimalno 7 listova, razvoj 10 listova je optimalno, dok je već 11 razvijenih listova previše. Pojava prvog jesenskog mraza može imati za posljedicu propadanje usjeva, ovisno o duljini trajanja negativnih temperatura i jačini mraza. Zato, svako kašnjenje u odnosu na optimalni rok sjetve predstavlja rizik za proizvođača, koji ovisi o vremenskim prilikama u godini sjetve.

(Fotografija 1: stadij razvoja lucerna - kotiledoni)

Dugotrajnost lucerišta i djetelišta, a u kasnijim godinama korištenja i kvaliteta priroda ovisi o mnogim čimbenicima. Već pri odabiru parcele za sjetvu treba voditi računa o nekoliko važnih čimbenika. Herbicidi korišteni u predusjevima mogu ograničiti sjetvu. Dakle, prilikom odabira parcele za sjetvu, treba poznavati „povijest parcele“. Lucerna i djeteline se najčešće siju nakon strnih žitarica, ali pri proljetnom roku sjetve predusjev na nekim parcelama može biti i kukuruz. U stručnom tekstu autorice Jadranke Berić, objavljenom na mrežnim stranicama Savjetodavne službe 25. srpnja 2012. pod nazivom „Suzbijanje korova u lucerni i travama“, opisana je ova tematika. Pri izboru parcele, posebnu pozornost treba obratiti na kvalitetu tla. Ne samo na njegovu strukturu i teksturu, nego i na kiselost. Lucerni odgovaraju duboka, plodna, prozračna tla dobre strukture i vodo-zračnih odnosa. Parcele na kojima je tlo zbijeno zbog korištenja mehanizacije u nepovoljnim uvjetima vlažnosti tla u prošloj ili ranijim godinama treba izostaviti, a sjetvu lucerne na takvim parcelama odgoditi do popravka strukture tla i vodo-tračnih odnosa. Lucerna ne uspijeva na kiselim i siromašnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla za uspješan uzgoj lucerne je pH 6,2-7,8. U narodu udomaćeno ime lucerne je sedmakinja, što znači da bi zasijani usjev lucerne trebao biti sposoban za korištenje 7 godina. Stoga se odabrana parcela za sjetvu lucerne mora kvalitetno pognojiti i pripremiti za sjetvu. Oranje treba obaviti barem dva tjedna prije sjetve (radi slijeganja tla) i to na dubinu 30-35 cm. U predsjetvenoj pripremi tlo treba pripremiti do mrvičaste strukture, do dubine sjetve. Tlo mora biti dobro poravnato i dovoljno slegnuto. Dubina sjetve ovisi o tlu i kreće se od 1,5 cm na težim tlima do 2,5 cm na lakšim tlima. Norma sjetve je 16–20 kg/ha kvalitetnog sjemena. U odnosu na lucernu, „kraljicu krmnih kultura“, djeteline imaju manje zahtjeve u odnosu na kvalitetu tla, pa i na kemijske karakteristike tla. Uspijevaju na nešto kiselijim tlima, a optimalan pH je 6,0–7,0. U Hrvatskoj se od djetelina najviše sije crvena djetelina, a bijela, perzijska, švedska i aleksandrijska djetelina, te inkarnatka, znatno manje. Osim toga, ove vrste uglavnom dolaze kao sastavni dio gotovih djetelinsko-travnih i travno-djetelinskih smjesa, a rijetko se siju same. Stoga se u ovom tekstu i spominje samo crvena djetelina. Ona u odnosu na lucernu podnosi teža, zbijenija tla, više oborina i hladnije uvjete uzgoja.

Gnojidba

Najtočnija preporuka gnojidbe temelji se na podacima o plodnosti parcele na kojoj planiramo sjetvu. Ukoliko nema podataka o plodnosti tla, odnosno nije napravljena kemijska analiza tla, mogu se preporučiti približne količine gnojiva proizašle iz količine hraniva koju kultura iznosi iz tla određenim prinosom.

Lucerna prinosom od 10 t/ha sijena iznese približno 300 kg/ha dušika, 85 kg/ha fosfora i 175 kg/ha kalija.

Preporučena gnojidba:

400 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30 ili slične, zaorati

300 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15, unijeti u tlo prilikom pripreme za sjetvu.

Uglavnom, lucerna u vrijeme sjetve (klijanja i nicanja) treba oko 50 kg/ha dušika, a u daljnjem rastu i razvoju potrebe za dušikom zadovoljava uz pomoć kvržičnih bakterija. Fosfor i kalij dodan u većoj količini od one koja se iznese nisu izgubljeni jer se vežu za tlo, a ukoliko se dodaje manje od prinosom iznijetih hranjiva (manje od 85 kg/ha fosfora i 175 kg/ha kalija) tlo se osiromašuje. Što se tiče prihrane lucerne dušičnim gnojivima u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini života ili čak nakon svakog otkosa, ona je nepotrebna jer površinska prihrana dušikom inicira rast travnih vrsta koje imaju plitak korijen. Lucerna u drugoj godini života ima korijen dužine 50-80 cm i dušik dodan površinski u prihrani iskoriste travne vrste plićeg korijena. To mogu biti kvalitetne trave (ljulj, vlasulja), ali uglavnom su to korovne vrste trava (koštan, muhar, svračica, divlji sirak i druge). Neki autori preporučuju prihranu u kasnijim godinama, kada se lucerište prorijedi, da bi se popunilo travama i tako se produžio vijek korištenja „lucerišta“. Time zapravo mijenjamo sastav lucerišta prema smjesi lucerne s travama.

(Fotografija 2: Mlada biljčica lucerne brže razvija korijen, nego lisnu masu: korijen 10 cm i 3 prava lista)

Pri gnojidbi oranica zasijanih krmnim vrstama cilj je što točnije preporučiti gnojidbu obzirom na oblik, količinu i vrijeme primjene, kako mineralnih, tako i organskih gnojiva. Pri tome treba znati da je 90 % korijena travnih vrsta plitko u tlu, u gornjih desetak centimetara oraničnog sloja, te da količina fiziološki aktivnih biljnih hranjiva u tlu diktira gnojidbu. Za razliku od trava, djetelinske vrste imaju korijen koji prodire duboko u tlo. Glavna masa korijena crvene djeteline nalazi se u sloju tla do 30 cm, a korijen prodire i do 150 cm.

U punoj godini korištenja crvenoj djetelini treba osigurati 80-120 kg/ha P2O5 i 120-160 kg/ha K2O. Dušična gnojiva primjenjuju se prilikom sjetve u količini 20-40 kg/ha. Iako se prihrana dušičnim gnojivima ne preporučuje, ponekad, ukoliko je crvena djetelina posijana na kiselom tlu, kvržične bakterije ne mogu postići punu efikasnost, opravdana je prihrana KAN-om.

Budući da se lucerna i djeteline nakon sjetve sporo razvijaju, mogu ih „ugušiti“ korovi. Mladim biljčicama ovih sitnozrnih mahunarki posijanima krajem ljeta (u drugoj polovici kolovoza ili početkom rujna) konkuriraju korovne vrste mišjakinja, crvena mrtva kopriva, pastirska torbica, čestoslavica, ljubica, kamilica. Od travnih vrsta se često javljaju ljuljevi. Budući da se ove vrste korova razvijaju puno brže u odnosu na mlade biljke lucerne i djetelinskih vrsta, prodorne korovne vrste (npr. mišjakinja) mogu izazvati prorjeđivanje ili čak propadanje usjeva. Mnogi usjevi ovih krmnih mahunarki u proljeće se bore za svjetlost, hraniva i zrak protiv jako razvijenih korova koji su svojom bujnom biljnom masom prekrili površinu. Osim izravnih šteta (guše mlade biljčice), ovi su korovi istodobno sklonište poljskim glodavcima. Blage zime pogoduju njihovoj brojnosti, a time i šteti koju pričinjavaju. Na tržištu postoje herbicidi registrirani za primjenu u lucerni i djetelinama, a podaci o registriranim herbicidima mogu se pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede u Fitosanitarnom  informacijskom sustavu ili kod terenskog savjetodavca.

Proizvodnja kvalitetne krme s lucerišta i djetelišta nije nimalo jednostavna, a niti jeftina. U praksi su „terenski savjetodavci“ održali mnoge „učionice na polju“ kako bi se izbjegle pogreške u proizvodnji. Međutim, ni jedna godina, ali ni jedna parcela nije ista. Na tržištu se nalaze novi kultivari za koje tek treba utvrditi adaptabilnost. Plodnost proizvodnih parcela nužno je održavati i popravljati jer je tlo resurs bez kojeg nema sigurne proizvodnje ratarskih i krmnih kultura.

mr. sc. Tatjana Međimurec
viša koordinatorica

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr