Sjetva travno-djetelinskih i djetelinsko-travnih smjesa

Sjetva travno-djetelinskih i djetelinsko-travnih smjesa

Ukoliko nismo uspjeli posijati smjese trava i djetelina (DTS i TDS) u optimalnom sjetvenom roku koji u kasno ljeto počinje sa 15. - 20. kolovozom, a završava oko 10. rujna, bolje je pričekati proljetni rok sjetve, nego sijati prekasno.

U proljetnom sjetvenom roku radi viših temperatura je brže nicanje i rast korova te se sijani travnjak neizbježno zakorovi. Tako da prvi put košnjom, koja ne smije biti preniska (iznad 10 cm) moramo očistiti iznikle korove i dati našim sijanim vrstama „zraka“. Uspjeh ove sjetve je bolji ako nam vremenske prilike dozvole da to ranije obavimo, a to znači tijekom ožujka ili početkom travnja. Mnogo ovisi o i vremenskim prilikama, a svjedoci smo da je teško nešto sa sigurnošću prognozirati. Za ovaj rok sjetve preporučila bih sijati djetelinsko-travne smjese, djeteline ili lucernu, dok trave u monokulturi treba ipak ostaviti za jesenji rok. Razlog tome je da leguminoze u smjesama ili lucerna, djetelina ipak daju solidan prinos u godini sjetve tijekom perioda viših ljetnih temperatura. Talijanski ili engleski ljulj, radi plitkog korijenovog sustava u ljeto nemaju željeni porast pa tako ni prinos. U djetelinsko-travnim smjesama, ako ih sami sastavljamo dovoljno je da odaberemo 3-4 vrste trava i jednu djetelinu koje treba biti oko 30-40 % u smjesi. Količina sjemena potrebna za hektar je 35 kilograma.

Fotografija: Tatjana Međimurec

U smjesu nikako ne treba staviti talijanski ljulj jer radi svoje prodornosti uguši druge sijane vrste.

Kada trebamo donijeti odluku što ćemo sijati kakvu i vrstu krme ćemo proizvoditi treba voditi računa i poznavati slijedeće:

  • kakav je teren na kojem želimo obaviti sjetvu: brežuljkast ili ravan
  • kakvo nam je stanište i kakve su podzemne vode: suho ili vlažno tlo
  • koliko dugo želimo koristiti zasijanu krmu
  • za koju namjenu ili način spremanja nam treba krma: zelenu hranidbu, sjenažu, sijeno ili ispašu
  • ako je u pitanju pašnjak, koja vrsta stoke i koliko dugo će obitavati na njemu
  • kakvo je stanje hranjiva i tlu i kakav je ph tla (kiselost tla)
  • kakav je međusobni odnos pojedinih travnih vrsta i djetelina ako sijemo više biljnih vrsta, ili će neke prodornije vrste jednostavno ugušiti druge vrste koje nemaju priliku razviti se
  • izbor sjemena vrsta i sorata na tržištu i cijena sjemena
  • kakvom mehanizacijom raspolažemo sami ili možemo li na vrijeme iznajmiti koju od usluga npr. uvijanje bala
  • bitna je dobra organizacija prilikom spremanja krme da se ona spremi na vrijeme i u optimalnoj fazi za košnju
  • treba pročitati sastav gotove smjese i vidjeti da li nas ona zadovoljava ili u slučaju nedoumice potražiti savjet savjetnika na terenu

Na kraju, bez obzira što ćemo sijati važno je dobro pripremiti parcelu, povaljati nakon sjetve da bi trave brže u proljeće nicale, osigurati dovoljno gnojiva za prihrane i na vrijeme kositi. U slučaju da trebate pomoć kod odluke dovoljno vremena vam ostaje i za potražiti savjet u Savjetodavnoj službi.

Iva Majhen Vlašiček, dipl. ing. agr.
rukovoditeljica Podružnice

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr